Ministar Slavko linić na zeleno je svjetlo naišao MMF-u, a što se tiče uvođenja poreza na nekretnine. Među preporukama koje je misija MMF-a dala Vladi nakon jednotjednog posjeta Hrvatskoj upravo je 'jačanje oporezivanja imovine' koje bi moglo poslužiti kao 'element prilagodbe'.
No, sredinom prošle godine ministar Linić angažirao stručnjake MMF-a i Svjetske banke da mu u tehničkom smislu pomognu oko uvođenja poreza na imovinu. Uz to, trenutačno opredjeljenje MMF-a ide upravo u smjeru snažnijeg oporezivanja bogatijeg stanovništva jer smatra da je upravo to način na koji države mogu povećati proračunske prihode i vratiti javni dug na razinu otprije krize, piše Jutarnji.hr, koji dodaju i kako u posljednjem izvješću 'Fiscal Monitor' MMF je iznio mišljenje kako su tradicionalni porezni izvori, poput PDV-a, uglavnom iscrpljeni i da nove prihode treba tražiti u jačem oporezivanju međunarodnih korporacija, banaka i imovine nekretnina najbogatijih koji su posljednjih deseteljaća značajno povećali imovinu.
'Fiskalno sidro'za Hrvatsku
Pored oporezivanja imovine, predstavnici MMF-a za Hrvatsku, predviđeni novim šefom Johannesom Wiegandom, dodatni izvor prihoda ipak vide i u sustavu PDV-a. Prema njihovu mišljenju, trebalo bi ih poboljšati u smislu smanjenja broja stopa i izuzeća. Kada je riječ o proračunskim rashodima, prostor za smanjivanje Fond vidi u mirovinskom sustavu te u boljem usmjeravanju subvencija i socijalnih naknada.
MMF-ovci navode i kako će manjak u proračunu ove godine biti 5,5 posto BDP-a, dok je planirano 3,6 posto. U skladu s tim, MMF-a ocjenjuje i da će javni dug premašiti 60 posto BDP-a prije kraja godine. Unatoč tome, u skladu s novim vjetrovima koji pušu iz MMF-a, opcija nije snažnije smanjivanje rashoda.
Ulaskom u proceduru prekomjernog deficita Fond smatra da će Hrvatska dobiti potrebno 'fiskalno sidro', pod uvjetom da ispunjava dogovorene obveze. Ali, pri definiranju dinamike prilagodbe, 'potrebno je ostvariti razumnu ravnotežu između uspostavljanja kredibilne politike s jedne strane i izbjegavanje pretjerano brzog pooštravanja, u okružju smanjivanja duga privatnog sektora'.
Veliki problem za Hrvatsku i dalje ostaje skroman potencijal rasta ekonomije u srednjem roku. MMF hvali vlasti za poduzete strukturne reforme, poput smanjivanja ograničenja pri zapošljavanju, pooštravanja ranijeg umirovljenja, uvođenja predstečajnih nagodbi i restrukturiranja poduzeća u državniom vlasništvu, kao i ubraznje privatizacije.
Međutim, daljnji su koraci potrebni kako bi se povećala sposobnost prilagodbe tržištu rada, poboljšala participacija na tržišta rada, uključujući ubrzanje mirovinske reforme, zaštitilo predvidvljivo regulatorno okruženje i osnažila poslovna klima, stoji u priopćenju misije MMF-a, kojoj je ovo bilo prvo upoznavanje s Hrvatskom. U tom konteksu, smatraju neki ekonomsti, treba gledati i prilično načelne zaključke MMF-a.