Aktualno

GODINAMA GLEDAMO RJEŠENJA I MAKETE BUDUĆEG STADIONA U LAPADU Građani će kreirati izgled ‘lapadske ljepotice’. Još jedan ‘pucanj u prazno’?

‘Lapadska ljepotica’ ili ‘Arena Lapad’ jedan je od dugovječnih grad­skih projekata koji svako toliko ‘uskrsne’ u dubrovačkom političkom prostoru, ali bez konkretnih rezultata. Nagledali su se Dubrovčani i ljubitelji nogometa svakojakih rješenja i maketa u prote­klim godinama, no uređenje lapadskog stadiona nikako da dođe na red. Ako je vjerovati obećanjima s govornice Gradskog vijeća, stvari će se ipak pokrenuti s mrtve točke te bismo za koju godinu trebali konačno ugledati ‘lapadsku ljepoticu’.
— Dosadašnjim aktivnostima značajan dio površine lapadskog sta­diona je uknjižen i postao je vlasništvo Grada – rekao je za govornicom Grad­skog vijeća gradonačelnik Mato Fran­ković. Naime, na prošlotjednoj sjednici stekli su se uvjeti da se cijeli kompleks lapadskog stadiona uknjiži te postane nesporno vlasništvo Grada Dubrov­nika. To je ujedno i preduvjet za bilo kakvu buduću gradnju. Gradonačelnik je vijećnicima poručio i kako su pred njima velike stvari vezane za gradsku arenu ili Arenu Dubrovnik, kako god je nazvali. Ono što bi trebalo uslijediti uskoro jest raspisivanje javnog poziva za svekoliku zainteresiranu javnost koja će moći davati prijedloge i primjedbe na tekst međunarodnog natječaja za ovaj projekt. Kad se sve usuglasi raspisat će se i sam natječaj koji bi trebao iznjedriti najboljeg ponuditelja za njegovu grad­nju. No, nije ovo prvi put da se raspisuju natječaji i predstavljaju rješenja.
Magaševa vizija
Krenut ćemo od 2006. godine kada je pokojni arhitekt Boris Magaš dubro­vačkoj javnosti i gradskim čelnicima predstavio idejno rješenje nogomet­nog stadiona s osam do 10 tisuća mje­sta u gledalištu, a kako su mediji tada pisali trebao je, ovisno o željama Grad­ske uprave, koštati između 50 i 250 milijuna eura. Prema njegovom rje­šenju zapadna tribina trebala je biti natkrivena, a ispod stadiona gradio bi se poslovno-garažni objekt s dvije do tri etaže. Kako u radu pod nazivom ‘Sportska infrastruktura Borisa Magaša’ navodi Ariana Štulhofer, skica prijedloga u velikom je dijelu gotovo iden­tična Magaševu natječajnom rješenju jarunskog stadiona iz 1998., uz dodane ukopane etaže. ­
— Bila bi to nova lapadska ljepotica, dostojna Dubrovnika – rekao je arhitekt Magaš na predstavljanju svog rješenja.
Kao najveći problem i ovom se pri­likom naveo onaj prometni budući da postojeće raskrižje na jugozapadnom dijelu stadiona ne bi moglo podnijeti toliki promet. Tadašnja gradonačel­nica Dubravka Šuica, po pisanju medija, izjavila je kako se vrlo brzo može kre­nuti s projektom te najavila izradu projektne dokumentacije i ishođenje dozvola za gradnju. Ovdje svakako treba spomenuti i Pera Vićana, danas gradskog vijećnika DDS-a, a tada zamje­nika Dubravke Šuice, koji je, pisali su mediji, i bio pokretač projekta. Kako tada, tako i danas, budući da je Vićan prošlog tjedna obavijestio svekoliku dubrovačku javnost kako upravo on sudjeluje u izradi teksta javnog poziva. No, vratimo se u 2006. godinu. Nedugo nakon predstavljanja projekta za lapad­sku ljepoticu pukla je ljubav na relaciji Šuica – Vićan pa je stadion pao u drugi plan. Tada se sve glasnije počinje govo­riti o fuziji nogometnih klubova GOŠK i Dubrovnik. Šuica je naime još 2008. godine poručila kako očekuje da će jedan gradski klub, ujedinjen iz posto­jeća dva, već sljedeće godine biti soli­dan drugoligaš, a za nekoliko godina i prvoligaš. Takvo očekivanje, naglasila je, primarni je razlog gradnje novog sta­diona koji je trebao udovoljavati stan­dardima prve nacionalne lige. Fuzija se dogodila tek 2015., a klub je i dalje u trećoj ligi.
Natječaj bez prvonagrađenog rada
Šuica je pak odustala od Magaševog rje­šenja te raspisuje natječaj za stadion sa znatno manjim kapacitetom gledališta (oko 5500). Interes za projektiranje nije izostao, pristigla su čak 32 rada, no prvu nagradu nitko nije osvojio jer bi to za sobom nosilo i zakonsku obvezu pošti­vanja rješenja. Ova zakonska rupa dru­gog mjesta, pisali smo prije nekoliko godina, omogućuje eventualnu, ali ne i obveznu gradnju po njihovom rješenju.
Rad autora Zorane Sokol Gojnik i Igora Gojnika, diplomiranih inženjera arhitekture iz Zagreba, dobio je tada drugu nagradu. Kako navodi autorica Zorana Sokol Gojnik, budući da je par­cela gradskog stadiona integrirana u tkivo, a nije u izdvojenoj slobodnoj zoni, stadionski kompleks interpretira se funkcionalno i oblikovno u snaž­nom preplitanju s gradskim tkivom. Tako stadion postaje građevina koja živi i pridodaje urbanu kvalitetu gradu i kada se na njoj ne odvijaju sportske priredbe.
— Prateći sadržaji kao što je trgo­vačko-ugostiteljski kompleks, te javne garaže naglašavaju potrebu za promi­šljanjem stadionskog kompleksa kao ‘porozne’ strukture koja veliki prostor koji je ‘rezervirala’ i odvojila od grada, gradu ponovo vraća kroz obogaćenje gradske lokacije kako vizualnim proži­manjem vanjskog i unutarnjeg prostora s gradom, tako i funkcionalnim proži­manjem sadržaja stadiona i grada. Pro­stornim odnosima stvoreni su prodori-vizure u stadion, formirana je javna pješačka os kroz stadionski kompleks, a funkcionalna i prostorna integracija trgovačkih, poslovnih, ugostiteljskih i turističkih sadržaja s prostorom nogo­metnog borilišta omogućava kontinu­irano korištenje unutarnjeg prostora stadiona i kada se na njemu ne odvi­jaju sportske priredbe – navodi se za ovaj rad.
Maketa Supernove
Inače, ‘Lapadsku ljepoticu’ planiralo se graditi po modelu javno-privatnog partnerstva, no zainteresirani investi­tor nekako je uvijek izostajao. Sve do bivšeg gradonačelnika Andra Vlahu­šića, koji je obznanio kako su najprije Nijemci zainteresirani za njegovu grad­nju, a ubrzo je stiglo i rješenje austrij­ske tvrtke Supernova. Godine 2015. odr­žana je prezentacija jednog od mogućih rješenja u javno-privatnom partner­stvu s tri podzemne etaže, prizemljem i katom, a sam stadion trebao je biti na krovu objekta. U sklopu trgovač­kog centra, koji bi se prostirao na dvije etaže trebalo je biti 900 parkirnih mje­sta. Stadion bi bio kapaciteta 5 tisuća gledatelja.
— Mi smo u Dubrovniku vidjeli pro­stor za četiri ključne točke. Stadion, mjesto za koncerte i velike doga­đaje, trgovački centar i veliki parking za taj dio grada – rekao je tada Paul Merdzo, direktor Supernova Hrvat­ska. No, i tu se najavljivao međuna­rodni natječaj koji se do danas nije raspisao. Supernova je ubrzo predsta­vila i maketu svoje vizije, koja se do danas čuva u Javnoj ustanovi Športski objekti. Projekt je ubrzo ocijenjen kao predimenzioniran.
Svjetlo na kraju tunela?
Nakon smjene vlasti i dolaska grado­načelnika Mata Frankovića, gradski su vijećnici po tko zna koji put pokre­nuli inicijativu za projekt Arene Lapad. Mostov vijećnik Maro Kristić tada je rekao kako se ‘pokreću predradnje za objavljivanje međunarodnog tendera za izgradnju Arene Lapad po modelu javno-privatnog partnerstva’. I dvije godine kasnije slušali smo o Areni Lapad.
— Dugo smo razmišljali što i kako napraviti s lapadskim igralištem, ali srce je vezano za Lapad te najavljujem kako od iduće godine krećemo u pro­jektiranje stadiona u Lapadu, a 2021. s radovima- naglasio je gradonačelnik Franković na proslavi 100. rođendana Nogometnog kluba GOŠK – Dubrovnik 1919. koja je održana 2019. godine.
Tek nedavno, dakle u rujnu 2021. godine opet stiže glas o stadionu. Pero Vićan uvjeren je kako ćemo Arenu Lapad ili Arenu Dubrovnik, što je radni naziv novog stadiona, otvoriti pred kraj ovog mandata gradonačel­nika Frankovića. Za razliku od Vićana, nimalo optimističan i euforičan nije bio Maro Kristić koji je rekao kako bi bio sretan da se u ovom mandatu riješi GUP-om propisani natječaj te izradi sva potrebna dokumentacija za izgradnju.
Gradonačelnik bi pak bio sretan da se projekt realizira u zacrtanim rokovima do kraja ovog mandata.
A do tada, u kreiranju teksta među­narodnog natječaja moći će sudjelovati sva zainteresirana javnost.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista 6. listopada 2021.

Pročitajte još

MOLBA DUNDA IVA Ako ovo pročita gospar koji mi je donio takujin, neka mi se javi!

Dulist

OBAVIJEST IZ ELEKTROJUGA Radovi u Sustjepanu odgođeni za sutra

Dulist

BRAVO MAJA I MIRKO, BRAVO SVI! Kupljen je još jedan prijeko potreban uređaj za bolnicu

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija