Otvaranjem izložbe “Grad je mrtav. Živio Grad!” 25. rujna u 20 sati u galeriji Podroom, dubrovačka nezavisna umjetnička scena prvi put će se predstaviti Beogradu, pišu iz Udruge Kontra.
Kroz radove više od dvadeset umjetnika i dvije panel-diskusije, bit će otvorene teme vezane uz kulture i politike upravljanja javnim prostorima te ulogu aktivizma u suvremenoj umjetničkoj proizvodnji.
Beograđani će prvi put vidjeti originalne fotografije dubrovačkog fotografa Pava Urbana, poginulog tokom agresije JNA 1991. – nulte točke devastacije grada.
U posljednjih 25 godina Dubrovnik je prošao kroz ratna razaranja, poslijeratnu izolaciju, procese privatizacije i denacionalizacije, stečajne postupke, propadanje i rasprodaju nekada uspješnih tvrtki, gašenje svakog oblika proizvodnje, svođenje gospodarstva na monokulturu turizma, iskorištavanje kulturnog nasljeđa i prostornih resursa, te agresiju špekulantskih nekretninskih “investicija” usmjerenu na sve javne prostore grada. Nesrazmjer medijske slike Dubrovnika i stvarne socijalne, ekonomske, političke i kulturne situacije u Gradu sve je veći.
“Dubrovnik je paradigma svega što se događa u širem prostoru. Izložba je priča o vremenu od devedesetih do danas kroz pogled suvremenih umjetnika koji djeluju ili su na neki način vezani za Dubrovnik. Bit će zanimljivo, ne u smislu prezentacije što smo sve radili, nego čitanja uopće ovog prostora i vremena”, kazao je kustos izložbe, dugogodišnji voditelj dubrovačke Art radionice Lazaretti, aktualni direktor Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Slaven Tolj.
Prva panel diskusija bit će održana 26. rujna u 17.30 u zgradi Muzeja Grada Beograda, u okviru Oktobarskog salona. Kroz razgovor sa koordinatorom inicijative “Srđ je naš” Đurom Caporom, Slavenom Toljom, beogradskim arhitektom Bojanom Kovačevićem i članom kolektiva Ministarstvo prostora Markom Aksentijevićem, otvorit ćemo temu politika upravljanja javnim prostorima koju je vlast Srbije aktualizirala megalomanskim projektom “Beograd na vodi”.
Druga panel diskusija, 27. rujna u 19 sati u galeriji Artget KCB-a, posvećena je nasljeđu pjesnika Milana Milišića, jedne od prvih civilnih žrtava napada JNA na Dubrovnik, i bavit će se odnosom politike i umjetnosti prema njemu danas, kako u Hrvatskoj, tako i u Srbiji. O Milišiću govore njegovi dugogodišnji prijatelji – novinar i ravnatelj HRT-ovog centra Dubrovnik Vedran Benić, beogradski pisac Predrag Čudić i Slaven Tolj. Razgovor moderira književni kritičar Dragoljub Stanković.
Umjetnici: Milan Milišić, Pavo Urban, Antun Maračić, Pasko Burđelez, Ivana Jelavić, Ivana Pegan Baće, Viktor Daldon, Luko Piplica, Ana Požar Piplica, Tina Gverović, Ben Cain, Mara Bratoš, Ervin Babić, Marko Ercegović, Dario Kulišić, Marija Grazio, Stjepan Grbić, Ana Opalić, Mario Cvjetković, Marija Pende, Karmen Dada, Ivona Vlašić, Ivana Selmani, Božidar Jurjević i Slaven Tolj.
Za arhiv i tekstove zaduženi su Mario Kopić, Srđana Cvijetić i Rozana Vojvoda. Izložbu u trajanju od 25. rujna do 18. listopada organiziraju Art radionica Lazareti iz Dubrovnika, Muzej moderne i suvremene umjetnosti iz Rijeke, Udruženje građana Kontra i Platforma za savremenu umetnost Kiosk iz Beograda, uz podršku Ministarstva kulture Srbije, Kulturnog centra Beograda, beogradskih kancelarija njemačke organizacije forumZFD i zaklade Heinrich Böll, stoji u priopćenju iz Udruge Kontra.