Izložba ‘Dim – priča o duhanu’ otvorena je u petak navečer u žitnici ‘Rupe’. Riječ je o međumuzejskoj suradnji Dubrovačkih muzeja i zagrebačkoga Etnografskoga muzeja.
Priča o duhanu priča je o biljci koju su istodobno nazivali kraljicom među biljkama, ali i đavoljom travom. Izložba govori upravo o tim polovima u tumačenju duhana, ali i kroz mnogo malih priča publici približava živote onih kojima je duhan bio egzistencija: od šamana koji su se trovali duhanom kako bi uspostavili kontakt sa svijetom duhova, preko dalmatinskih berača kojima je duhan značio kruh, do rovinjskih tabakina – žena koje su radom u duhanskoj industriji dobile priliku za emancipaciju.
Koncipirana je u nekoliko cjelina. Tako Kratka povijest duhana obrađuje značenje duhana u pretkolumbovskoj Americi te njegovo širenje diljem svijeta, dok cjelina Herba fiscalis prikazuje gospodarsku važnost duhana za tradicijsko gospodarstvo, kao i za državne blagajne. Pušački pribor obuhvaća glinene lule koje su se izrađivale u Zelovu kraj Sinja, unikatne lule suvremenog zagrebačkog majstora, ali i japanski kiseru, a pomodnosti u načinima uživanja duhana odražavaju nastojanja elita da se ritualima koji su pratili šmrkanje duhana ili pušenje lule odijele od običnog puka. Cjeline Cigarete reklamnim jezikom i Cigarete na filmu govore o nedavnoj prošlosti u kojoj je cigareta odigrala glavnu ulogu. Zadnja tema su zabrane konzumiranja duhana kroz povijest – od smrtnih kazni do konačnih znanstvenih dokaza o štetnosti duhanskih proizvoda.
Na izložbi je prikazano 200-tinjak predmeta, brojne fotografije te video materijali. Predmeti su većim dijelom iz Zbirke pušačkog pribora zagrebačkoga Etnografskog muzeja koja sadrži lule, kamiše, cigaretnike, kutije za duhan, kutije za cigarete, burmutice, duhankese, kutije za šibice, pribor za paljenje vatre, mašice i drugo. Predmeti su većinom izrađeni tijekom 19. i 20. stoljeća na području Hrvatske i susjednih zemalja, a sakupljani su kontinuirano od 1921. godine djelovanjem muzejskih povjerenika, kustosa, prilikom terenskih istraživanja, donacijama građana te otkupom. Najstariji predmet je glinena lula zapadnog tipa iz 16. stoljeća.
Autorica izložbe je Marija Živković, viša kustosica zagrebačkog Etnografskog muzeja, dok su za likovno oblikovanje izložbe, vizualni identitet i grafiku zaslužni Nika Pavlinek i Damir Prizmić. Kustosica dubrovačke izložbe je Barbara Margaretić.
Izložba je prvi put postavljena u matičnoj kući 2015. godine i do sada je ostvarila četiri gostovanja diljem Hrvatske. Dubrovačka je publika može pogledati do 30. srpnja 2018. godine.