Povodom obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, te 6. obljetnice otvorenja izložbe „Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991. – 1995.“ u tvrđavi Imperijal na Srđu, Muzej suvremene povijesti Dubrovačkih muzeja, organizirao je drugu tematsku izložbu iz projekta posvećenog prikupljanju, obradi i proučavanju hrvatske ratne fotografije.
Otvorenje izložbe “Hrvatska ratna fotografija iz arhiva Slobodne Dalmacije 1991. – 1992.” održano je večeras u prostorima tvrđave Imperijal na Srđu – simbolu herojske obrane Dubrovnika u Domovinskom ratu.
Nakon što su prvom izložbom upoznali širu javnost sa sadržajem muzejske Zbirke i najznačajnijim do sada ostvarenim donacijama ove iznimno vrijedne dokumentarne građe, izložbom „Hrvatska ratna fotografija – iz Arhiva Slobodne Dalmacije 1991./1992.“ Prezentiraju se rezultati istraživanja provedenog u neiscrpnom vrelu zasigurno najkvalitetnijih snimaka iz Domovinskog rata.
Bogatstvo arhiva Slobodne Dalmacije proizlazi iz činjenice da je u vrijeme agresije na Republiku Hrvatsku bila jedan od najutjecajnijih i najtiražnijih nacionalnih dnevnika, koji je tradicijom i snagom na suradnju privlačio gotovo sva značajnija hrvatska fotografska imena. Uz to Slobodna Dalmacija je okupila za današnje prilike nezamislivo veliki broj darovitih splitskih fotografa mlađe generacije, te kroz brojna dopisništva iz cijele Dalmacije, i priznate fotografe, te zaljubljenike u fotografsku kameru.
Autori stručne koncepcije izložbe i likovnog postava su Varina Jurica Turk i Mišo Đuraš.
Izložba sadrži više od dvije stotine odabranih dokumentarnih i umjetničkih fotografija istaknutih hrvatskih ratnih fotoreportera Matka Biljka, Mila Kovača, Željka Maganjića i Božidara Vukićevića.
Kako bi stručnu i širu javnost što bolje upoznali s bogatstvom građe, koja je izložena propadanju i uništenju, posebno poticanu neprimjerenim odnosom društva općenito prema o Domovinskom ratu, nastojali su prikupiti i obraditi i što veći broj kvalitetnih novinarskih tekstova, objavljenih u Slobodnoj Dalmaciji 1991.-1992. godine, a danas prvorazrednih povijesnih izvora bez kojih se nemoguće ozbiljnije stručno i znanstveno baviti proučavanjem ovog razdoblja naše novije povijesti.
U skladu s poslanjem Muzeja suvremene povijesti, budućeg Muzeja Domovinskog rata, u središtu interesa nalazi se dubrovačko područje, gdje je i nastao najveći broj prezentiranih fotografija. Visoku dokumentarnu i muzejsku vrijednost ratnih snimaka i novinskih tekstova potvrđuje mogućnost praćenja i utvrđivanja povijesnih činjenica o ratnim djelovanjima na svim hrvatskim bojišnicama ali i o stradanjima civilnog stanovništva, razaranju gospogarstva i kulturnih spomenika, te brojnim od neprijatelja počinjenim ratnim zločinima.
Stručnim radom u Arhivu Slobodne Dalmacije obogatili su Zbirku fotografija i dokumenata Muzeja i građe koja će u značajnoj mjeri upotpuniti budući stalni postav Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik, koju ovom prigodom prvi puta prezentiraju javnosti.
Posebno su proučavajući i prezentirajući rad dubrovačkog dopisništva Slobodne Dalmacije, nastojali odati priznanje i zahvalnost svim djelatnicima dubrovačkih i hrvatskih medija za doprinos u širenju istine u svjetskoj javnosti o prljavom osvajačkom ratu koji se vodio protiv hrvatskog naroda. Redovito izvještavajući u iznimno teškim uvjetima potpune blokade, izloženi neprijateljskim napadima, bez telekomunikacijskih veza, struje i vode, svojim radom dali su nemjerljiv osobni prinos herojskoj obrani i konačnoj pobjedi.