[FOTO] Cjelovito obnovljena kupola katedrale, u sanaciju krova uloženo više od šest milijuna kuna

Izmjenom konstrukcije ipokrova glavne lađe te južnog tran­septa konačno je cjelovito obnovljena kupola katedrale. Također, postavljena je nova zaštita od udara munje te ure­đena postojeća stolarija zbog dotra­jalosti, odgovorio je na pitanje DuLi­sta don Tomislav Sikavica, ekonom Dubrovačke biskupije. Podsjetimo, ona je tijekom oluje u veljači 2019. doživjela ozbiljno oštećenje olovnoga pokrova i mada su glavni izvođač, tvrtka Dom izgradnja iz Dubrovnika sa svojim koo­perantima, i za stolarske radove anga­žirana Stolarija Ivo Mijović, prionuli zadatku još u proljeće iste godine te je predviđeni rok dovršenja bio devet mjeseci do rujna 2019., saniran je tek krov glavne lađe.
Nakon otkrivanja kupole, objašnjava nam, morali su izvršiti izmjene nekih detalja projekta. Na to se nadovezala i opća situacija s pandemijom pa je došlo do dodatnog usporavanja radova, objašnjavaju iz Biskupije. Krajem 2020. oni su nastavljeni, a na kupoli se inten­zivno radilo osobito početkom 2021. Tijekom ovoga ljeta završen je glavni obujam posla te je u rujnu dovršeno skidanje skele s kupole. Postignuta je temeljna zaštita od prokišnjavanja u katedrali i povećana je sigurnost zbog opasnosti od limenih ploča koje su bile dotrajale na mjestima spoja s drugim materijalima – iznio je Sikavica.
Preostaje milijun kuna vrijedna posljednja faza
— Od 2018. godine s početkom izrade dokumentacije za saniranje krova u ovaj projekt uloženo je više od šest milijuna kuna. Još nas očekuju plani­rani radovi od najmanje milijun kuna. Koristim prigodu zahvaliti Društvu pri­jatelja dubrovačkih starina na dona­ciji za obnovu krovišta katedrale kao i Ministarstvu kulture te njihovom Konzervatorskom odjelu u Dubrov­niku. Preostaje nam dovršiti izmjenu pokrova na sjevernom transeptu kate­drale i time bi pokrivanje olovnim limom bilo dovršeno. Nedavno smo dobili potvrdu donatora za financira­nje i te posljednje faze projekta sana­cije krovišta – komentirao je Sikavica.
— Nakon toga u planu je sanirati i kamene tarace s južne i sjeverne strane, a koje isto mogu biti izvor prokišnja­vanja. Po dovršetku krovopokrivačkih radova, ostaju nam i arheološki iskopi uz sjeverni zid zbog ukopavanja dodat­nih sondi radi veće zaštite od udara munje. Kroz par mjeseci, napravit će se i novi plan za obnovu kamene pla­stike kako u crkvi, tako i na vanjskim zidovima, a prema već izrađenoj doku­mentaciji – iznio je. Podsjetimo, pro­jekt sanacije je tijekom 2017. i 2018. godine izradio Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, odnosno dr. sc. Josip Galić i dr. sc. Dubravko Bačić uz odobrenje Konzervatorskoga odjela u Dubrovniku.
Radovima se uz ranije navedeno oštećenje moralo pristupiti zbog same dotrajalosti pokrova na kupoli i transeptu katedrale kao i sanacije spojeva zbog kojih su voda i vlaga već ranije prodirale u unutrašnjost kate­drale. Zato je projekt bio napravljen već ranije i bilo je predviđeno krenuti u popravke. Inače, čitava je površina krova barokne katedrale Gospe Velike, osim Moćnika i sakristije, pokrivena olovnim pločama. Kako je iznio povje­sničar Ivan Viđen, stari su graditelji smatrali kako je takva vrsta pokrova sigurnija od požara, a i luksuznija od klasične kupe kanalice.
Zadnji opsežni radovi krajem 19. stoljeća
— Ne samo radi velike površine, već i radi izloženosti atmosferilijama, krov katedrale redovito je održavan i popravljan kroz tri stoljeća od nje­zine izgradnje. Naprimjer, 1726. i 1727., dakle već 13 godina nakon dovršetka katedrale, olovni pokrov se popravljao i prekrivao olovnim limom. Jednako je tako 1812. popravljan krov od šteta iza­zvanih rusko-crnogorskim bombardi­ranjem grada 1806. godine. Krov je odr­žavan i 1827., 1831. 1848., a veći zahvat popravka olova na kupoli i iznad čita­voga južnoga broda katedrale obavljen je 1865. – objasnio je Viđen.
Ipak, najveći restauratorski zahvat na kupoli i krovu katedrale, dodao je, bio je između 1876. i 1878. kada su oni popravljani od velike štete koju je izazvao udar groma u kupolu 20. ožujka 1876. godine. Tom je prigo­dom, između ostaloga, bio demonti­ran i čitav završni tornjić – lanterna na kupoli katedrale i nanovo sastav­ljen. Olovni pokrov krova održavan je i 1888., zatim 1902. te 1936. Popravkom katedrale nakon potresa 1979. kupola je statički sanirana, a tada je zami­jenjen i velik dio olovnoga pokrova. Tom je prigodom, između ostaloga, bio demontiran i čitav završni tornjić – lanterna na kupoli katedrale i nanovo sastavljen.
— Olovni pokrov krova održavan je i 1888., zatim 1902. godine te 1936. Popravkom katedrale nakon potresa 1979. kupola je statički sanirana, a tada je zamijenjen i velik dio olov­noga pokrova. Olovni pokrov saniran je manjim dijelom i nakon Domovin­skoga rata. Kupola je sanirana i 2010. te 2011. godine kada je, jednako kao i 130. godina ranije, bio demontiran čitav završni tornjić na kupoli katedrale i sastavljen iznova. Katedralna župa je potom kroz dvije godine vlastitim sredstvima zamijenila i olovni pokrov iznad sjevernoga i južnoga bočnoga broda crkve – zaključio je za DuList povjesničar umjetnosti Ivan Viđen.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 13. listopada 2021.