Kroz prizmu zakona

Europski sud za ljudska prava: koga, za što i kako tužiti?!

sudski cekic

Prošli put sam se spomenula Europskog suda za ljudska prava o kojem naši građani, na žalost, vrlo malo znaju. To je velika šteta jer ovaj je sud jedna od instanci na kojima možemo zaštititi svoja, zakonom i konvencijama zajamčena ljudska prava. I tako je od 1997. godine kada je naša država, kao članica Vijeća Europe, ratificirala Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Osnovna zadaća Europskog suda upravo je osigurati da se njene odredbe poštuju, a za slučaj da to nije tako i da se zaštita određenog konvencijom zajamčenog prava u državama ne može ostvariti, građani imaju pravo obratiti se ovom sudu za pomoć. Dakle, osnovno što trebate znati je da Europskom sudu za ljudska prava tužite državu.
Preduvjeti
To možete učiniti samo kada ste već iscrpili sva raspoloživa domaća pravna sredstva odnosno sudske instance. Državu možete tužiti Europskom sudu za kršenje prava koja vam garantira spomenuta konvencija a to su primarno: pravo na život, zabrana mučenja, zabrana ropstva i prisilnog rada, pravo na slobodu i sigurnost, pravo na pošteno suđenje, pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života, sloboda mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi, sloboda izražavanja, sloboda okupljanja i udruživanja, pravo na brak, pravo na djelotvoran pravni lijek te zabrana diskriminacije. Zadnji put sam vas upoznala s novim pravom koje štiti Europski sud za ljudska prava a to je pravo na zaštitu od klimatskih promjena.
Presude
Veliki je broj presuda koje je Europski sud za ljudska prava donio protiv Republike Hrvatske i vrlo su dobar indikator stanja po pitanju zaštite ljudskih prava kod nas. Uzmemo li obzir njihov broj i sadržaj jasno nam je da se kod nas najčešće krži pravo na pošteno suđenje, naročito u njegovom aspektu prava na suđenje u razumnom roku. S obzirom da je ovo temeljno procesno pravo koje je preduvjet za zaštitu svih ostalih ljudskih prava logičan je i nesumnjivo ispravan zaključak da je čitav naš sustav zaštite ljudskih prava na vrlo niskim granama. Međutim, jedno treba biti jasno, a itekako je razvidno iz obrazloženja koje suci Europskog suda daju u svojim presudama: kod nas nije problem normativne već institucionalne naravi. Da pojasnim! Naši zakoni su načelno dobri, a problem je s njihovim tumačenjem i primjenom. Suci Europskog suda upozoravaju nas tako na isuviše formalističko tumačenje i primjenu pravnih normi, preduga suđenja, greške i propuste u vođenju sudskih postupaka, diskriminaciju, kolaps sustava besplatne pravne pomoći što naravno predstavlja prepreku svima slabijega imovnog stanja da zaštite svoja prava. Pučka pravobraniteljica u svojim izvešćima na sve navedeno upozorava svake godine upravo se pozivajući na presude Europskog suda, ali par godina o njenim izvješćima Sabor se nije udostojio raspravljat. Treba li dalje?!
Koliko traje i kako pokrenuti postupak?!
Europski sud za ljudska prava u prosjeku godišnje zaprimi oko 50 tisuća zahtjeva tako da je teško procijeniti koliko će trajati pojedini postupak. Ipak, nekakav maksimum je tri godine od pokretanja postupka. Zahtjev Sudu može se podnijeti u obliku pojedinačnog zahtjeva ili zajedničkog zahtjeva. Nakon što je podnesen zahtjev Sudu, Sud će ispitati je li dopušten sukladno sljedećim uvjetima: jesu li iscrpljena domaća pravna sredstva, je li zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci od donošenja konačne nacionalne odluke, odnosno u roku od četiri mjeseca, odnosi li se prigovor na povredu Konvencije, je li podnositelj zahtjeva pretrpio značajnu štetu.
Za podatke o ovim uvjetima, kao i načinu podnošenja zahtjeva možete se naravno obratiti odvjetniku ili proučiti upute za ispunjavanje obrasca zahtjeva i Vodič o kriterijima dopuštenosti koji su preuzeti sa stranica Suda. Zahtjev možete podnijeti isključivo izravno Sudu i to putem pošte. Obrazac zahtjeva primljen putem telefaksa ne smatra se potpunim zahtjevom, s obzirom da Sud mora primiti original potpisanog obrasca zahtjeva. Zahtjevi se podnose na obrascu zahtjeva koji možete preuzeti na stranicama Suda. Vaš će predmet biti razmatran besplatno i promptno ćete biti obaviješteni o svakoj odluci koju Sud donese vezano za vaš predmet.
Najprije se svakako ispituje osnovanost zahtjeva, Sud donosi presudu. Postoje dvije vrste presuda koje Sud može donijeti: presudu kojom se utvrđuje povreda Konvencije ili presudu kojom se utvrđuje kako do povrede Konvencije nije došlo.
Nadzor nad izvršenjem presuda
Nakon što je donesena konačna presuda u postupku pred Sudom, spis se dostavlja Odboru ministara koji nadzire njezino izvršenje. Država članica za koju je Sud ustanovio kako je prouzročila povredu Konvencije dužna je ispuniti obveze iz presude kojom je to utvrđeno. Obveze se mogu sastojati od: isplate novčane naknade podnositelju zahtjeva, usvajanja općih mjera (npr. izmjene i dopune zakonodavstva) te usvajanja pojedinačnih mjera (npr. ponavljanje postupka pred domaćim tijelom). Odbor ministara će ispitati je li način na koji država članica ispunjava obveze iz presude zadovoljavajući ili nije.

Presude državu obvezuju na obeštećenje, izmjenu zakonodavstva i/ili prakse
Europski sud za ljudska prava je međunarodni sud ustrojen 1959. godine, sa sjedištem u Strasbourgu. Zadaća Suda je osigurati da države poštuju prava i jamstva predviđena Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Kada utvrdi da je neka država povrijedila jedno ili više tih prava i jamstava, Sud donosi presude koje su obvezujuće za svaku državu i dovode do toga da zemlje imaju obvezu postupati po njima i mijenjati svoje zakonodavstvo i administrativnu praksu u velikom broju područja kako se slične povrede ne bi ponavljale u budućnosti.
Sud se sastoji od broja sudaca jednakog broju država članica Vijeća Europe koje su ratificirale Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Oni se biraju na mandat od devet godina, sude u osobnom svojstvu i ne predstavljaju ni jednu državu.

Pročitajte još

Trend sustavnog kršenja ljudskih prava i diskriminacije se nastavlja, a pučku pravobraniteljicu se ‘množi s nulom’

Sloboda izražavanja u Europi ozbiljno je ugrožena, a ona je temelj demokracije! Bez nje nema demokracije!

Ivana Mijić Vulinović

PUČKI PRAVOBRANITELJ Jako važna, a nedovoljno poštovana institucija

Ivana Mijić Vulinović