Ljubitelji Rusije i Ruske kazališne škole napokon će doći na svoje jer se ovog travnja, točnije od 4. do 9. u Dubrovniku održavaju Dani Ruske kulture u sklopu Dubrovnik Art Foruma.
‘Rusija je država čiji se kulturni kod mijenja gotovo svakog desetljeća; država je to koja proživljava rekordan broj političkih uređenja s vlastitim ideologijama koje najčešće brišu sve ono što je postojalo prije njih’, zapisano je u najavi ovog vrijednog događanja.
Zahvaljujući Kazalištu Marina Držića koji se ovog puta predstavlja kao organizator i domaćin moći će se pogledati pet predstava repertoara Škole-studija MHAT (Škole-studija Moskovskog umjetničkog akademskog kazališta), a za vrijeme trajanja festivala odvijat će se i kazališna radionica svjetski priznatog redatelja i pedagoga Viktora Rižakova i njegovih priznatih kolega – mentora, voditelja Škole-studija MHAT koju će, uz svoje nastavnike, pohađati studenti kazališnih akademija iz Zagreba, Splita i Osijeka. U sklopu Dubrovnik Art Foruma u više galerijskih prostora, ali i na vanjskim lokacijama izlagat će i petoro umjetnika koji su svaki na svoj način bili ili još uvijek jesu vezani uz MHAT, a jednako tako će nešto za sebe naći i ljubitelji opernih arija.
Sve ovo Predstavljeno je detaljno ovog ponedjeljka u Teatru Bursa, a o programu su govorili ravnatelj KMD-a Ante Vlahinić, te umjetnička voditeljica DAF-a Olga Nikiforova, te uz njih i PR KMD-a Žarko Dragojević i koordinatorica DAF-a i prevoditeljica Dragana Majić.
Od 4. do 9. travnja publika će moći vidjeti pet predstava na sceni KMD, a na radionicama će naši studenti i njihovi nastavnici dobiti uvid u metodu i proces rada na tako mišljenom kazalištu.
-Najbitniji dio DAF-a je suradnja sa školom MHAT, koja i dana danas baštini svoju tradiciju. S nje nam dolazi pet pedagoga i 16 studenata. Tijekom trajanja DAF-a, imat ćemo i masterclass, a navečer će se održavati pet predstava, te koncert i likovni program. Stiže i određeni broj naših studenata, koji su slobodni u tom trenutku na svojim akademijama. Mislim da je to možda najbitnijit trenutak DAF-a – kazao je među ostalim Vlahinić, te dodao kako u kontekstu EPK, okrenutog prema europskoj kulturnoj politici, svakako treba ne uskratit ni Hrvatsku ni Dubrovink također jednoj europskoj kulturi – možda ne politički, ali svakako duhovno i kulturno europskoj kulturi, da Dubrovnik bude prostor ruske kulture u Hrvatskoj.
-Duboko se nadam da će ovo zaživjeti svake godine – zaključio je Vlahinić, dok je Olga Nikiforova (koju je predstavila Dragana Majić) kazala kako ju iznimno veseli ova suradanja, dijeljenje energije te dobravibra koja dolazi is rusko dubrovačke suradnje.
-Mislim da je povijest čovječanstva povijest ratova i kulture. Želim se zadržati na dijelu povijesti kulture, imam stav da će kazalište i kultura spasiti svijet, usred svih ovih ratova – istaknula je Nikiforova.
Olge Nikiforova inače je ‘dobri duh’ festivala, osmislila ga je, povezala sve umjetnike i pedagoge i s njenim nesebičnim pro bono radom i zalaganjem pripomogla da se ovaj festival uopće osmisli i održi. Ona nam je u biti idejni začetnik festivala i umjetnički direktor festivala sa ruske strane. Njezina dugogodišnja suradnja s Hrvatskom počela je kada je njenim izborom 2009. godine predstava ‘Zločin i kazna’ F. M. Dostojevskog, ruskog redatelja Aleksandra Ogarjova, u izvedbi HNK Split odabrana za sudjelovanje iste godine na festivalu u Jaroslavlju u kazalištu Fjodora Volkova. Također je njenim zalaganjem ostvareno gostovanje Državnog dramskog kazališta iz Omska, a na odgovor na tu suradnju HNK Zagreb je gostovao i u Omsku sa predstavom ”I konje ubijaju, zar ne” na Međunarodnom kazališnom festivalu Academia 2010.godine. Sada je umjetnička direktorica Kazališnog centra pri znamenitoj moskovskoj filharmoniji.
Projekti mladih umjetnika
„SKAЗKI/BAJKE“ su izložbeni projekt petero mladih ruskih umjetnika koji djeluju na dodirnom području kazališta i suvremene likovne umjetnosti. Projekt je posvećen istraživanju mita o Rusiji.
Umjetnici projektom „SKAЗKI/BAJKE“ istražuju svoju državu kroz prizmu tradicionalne arhetipske forme „bajke“. Služeći se tradicionalnim ruskim znakovima, trendovima i meta-sižeima hrvatskom se gledatelju predstavlja petero umjetnika u dvadesetim i tridesetim godinama. Interpretirajući i integrirajući, približavajući se i udaljavajući se, umjetnici stvaraju vlastite „objekte bajke o Rusiji“.
U glazbenom dijelu, u velikoj koncertnoj sali Umjetničke škole Luke Sorkočevića, uz klavirsku pratnju Helene Tomašković, moći ćemo uživati u poznatim opernim arijama i duetima u izvedbi sopranistice Anastazije Belukove i tenora Alekseja Nekljudova. Oboje su nagrađivani pjevači mlađe generacije, s već brojnim zapaženim izvedbama na cijenjenim ruskim i međunarodnim pozornicama pod ravnanjem svjetski priznatih dirigenata.
PROČITAJTE I BOGAT PROGRAM:
ponedjeljak – 4. travnja
17.30 SKA3KI/BAJKE, likovni projekt, Lazareti
19.00 Otvaranje // Nesuvremeni koncert, rež. Viktor Rižakov, KMD
utorak – 5. travnja
11.00 radionica Vladimira Sažina // Scenski pokret, Umjetnička škola
17.00 Platonov. Susret prvi., rež. Viktor Rižakov, KMD
20.00 Platonov. Susret prvi., rež. Viktor Rižakov, KMD
srijeda – 6. travnja
11.00 radionica Viktora Rižakova // Teatar kao komunikacija. ansambl., Umjetnička škola
20.00 Ne ostavljajte voljene, rež. Georgij Surkov, KMD
četvrtak – 7. travnja
11.00 radionica Tatjane Pihonjine // Zvukovno-glasovna glumačka radionica, Umjetnička škola
20.00 Faulkner. Tišina., rež. Viktor Rižakov, KMD
petak – 8. travnja
11.00 radionica Viktora Rižakova // Teatar kao komunikacija, Umjetnička škola
20.00 Anastazija Belukova, sopran; Aleksej Nekljudov, tenor; klavirska pratnja: Helena Tomašković, Umjetnička škola
subota- 9. travnja
11.00 radionica Marine Dravasekove // Slobodno tijelo — slobodan zvuk. Verbalno-glasovna radionica, Umjetnička škola
20.00Suvremeni koncert, rež. Viktor Rižakov, KMD
Ulaznice za predstave, po cijenama od 60kn, 50kn i 30kn, možete kupiti na blagajni kazališta, počevši od 29.3., u radnom vremenu blagajne: 9-12h i 18-20h, +385 20 321 088
Što je MHAT?
Moskovski hudožestveni akademski teatar (ruski naziv Moskovskij hudožestvennyj akademičeskij teatr: Moskovsko umjetničko akademsko kazalište, MHAT), kazalište koje su 1898. kao Moskovskij hudožestvennyj teatr (MHT; pridjevak akademski dodan mu je 1920) osnovali K. S. Stanislavski i V. I. Njemirovič-Dančenko. Odbacujući sve što je bilo suvišno i šablonsko na dotadašnjoj sceni, protestirajući protiv starih načina glume i teatralnosti, osnivači toga kazališta željeli su obnoviti tradiciju ruske realističke književnosti te tražili način da kazalište približe što širemu krugu gledateljstva. Upozoravajući na načelo društvenih obveza umjetnosti, MHAT je na repertoar postavljao u prvom redu ona djela koja zbog njihove društvene poruke tadašnja državna kazališta nisu prikazivala. Uz drame M. Gorkog i A. P. Čehova, kojima je kazalište pridavalo osobitu pozornost, na repertoaru su bila i djela A. S. Gribojedova, N. V. Gogolja, A. N. Ostrovskoga, L. N. Tolstoja, I. S. Turgenjeva i dr. Stvarajući produhovljen realistički sustav interpretacije, u smislu »življenja na sceni«, Stanislavski je to kazalište proslavio i izvan ruskih granica. Gostovanjima po Europi i Americi MHAT je uvelike utjecao na kazališnu umjetnost u svijetu. To je kazalište dalo niz istaknutih glumaca (V. I. Kačalov, I. M. Moskvin, L. M. Leonidov, O. L. Knipper-Čehova) i redatelja (V. E. Mejerholjd, J. B. Vahtangov, L. A. Suleržicki i dr.).
Mia Njavro
Foto Dino Avdić