Do kraja svibnja 2021. poduzetnici neovisno o opsegu poslovanja dužni su FINA-i predati godišnje financijsko izvješće. Iz ove tzv. krvne slike tvrtki moći ćemo ustanoviti kakav se trend zbio od početka do konca pandemijske 2020. U iščekivanju rezultata koji će biti poznati najvjerojatnije tek drugom polovicom 2021., na osnovu recentnih inputa lokalnih malih i srednjih poduzetnika analizirali smo kakva je trenutna gospodarska situacija u Gradu, a koju predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić uspoređuje s globalnim zatopljenjem. ‘Svi znamo da to nije baš dobro, ali ne znamo što nas čeka i kud sve ovo vodi’, reći će. Naime, i golubovima na Zelenoj placi jasno je kako je najveći gubitnik krize turistički sektor, no unutar njega ipak postoje skupine koja su osobito nastradale.
Gospodarska situacija kao globalno zatopljenje
— Skoro sve djelatnosti naše županije su u problemu zbog ove krize, dok su pojedinačno najviše stradale turističke agencije i povremeni prijevoz, industrija evenata, ali ja bih dodala i suvenirnice, pružatelji usluga čišćenja i održavanja te servisiranja i tako dalje. Zašto? Odgovor je jasan. Živimo isključivo od turizma, a do jučer smo bili pod nešto snažnijim mjerama – zatvoreni ugostiteljski objekti i ostale epidemiološke mjere, dok su naša emitivna tržišta u još težoj situaciji, većina njih se još nije u pravom smislu riječi niti otvorila – objašnjava Trojić. Jednakog iskustva je i Anđela Matić iz Event Lab-a. Event industrija je, smatra, definitivno jedna od najpogođenijih grana gospodarstva u ovoj pandemiji s obzirom na to da se temelji na okupljanju velikog broja ljudi.
— Prvima nam je zabranjen rad, a među posljednjima će nam se ponovno omogućiti rad u punom kapacitetu. Važno je naglasiti kako su zadnji eventi održani u listopadu 2019., a budući da ni sada nije dozvoljeno okupljanje više od 15 osoba, niti znamo kada će mjere popustiti, sezona 2021. je za event industriju izgubljena jer svaki ozbiljniji projekt, bilo da se radi o vjenčanju, proslavi, festivalu, sajmu ili kongresu, zahtijeva barem šest mjeseci za kvalitetnu pripremu. S nama jednako pate i dobavljači u destinaciji poput fotografa, najma opreme, cvjećara, tvrtki za najam tehnike i rasvjete, catering kompanija, glazbenika svih profila, DJ-eva, frizera i make-up stručnjaka – donosi Matić.
Unatoč nepovoljnoj situaciji u njihovoj tvrtki ipak ne razmišljaju o promjeni posla, otkriva nam Matić. Od samog osnutka imali su posao segmentiran na nekoliko različitih stvari. Dio su prilagodile na online rad, pogotovo vinski segment kojim se bave, dio uspijevaju odraditi poput marketinških i EU projekata, ali pad prometa im je gotovo 70 posto u odnosu na 2019. A pad prometa iznad nevjerojatnih 90 posto bilježe u tvrtki Adatto Denisa Dilberovića čija djelatnost je koncentrirana na čišćenju apartmana. Pokušavali su se preusmjeriti na neko drugo područje jer imaju i svoju praonicu rublja koja nužno nije vezana uz turizam, ali u tom naumu nisu uspjeli jer se naprosto u Dubrovniku sve zamrznulo, govori nam Dilberović.
— Tolika je ovisnost o turizmu da se jednostavno ne isplati. Čak smo pokušali ponuditi eko čišćenje uredskih prostora, ali sve je stalo. U 2020. u odnosu na 2019. promet nam je pao za 92 posto, a u 2021. smo na nula posto. U jednom trenutku smo vodili 240 smještajnih jedinica, a sad do 10. lipnja imamo ukupno tri rezervacije. Iskreno se nadam da će sezona biti dovoljna. Ne mislim da ćemo ostvariti ekstremno veliki uspjeh. I da se generira nešto posla u srpnju opet moramo izgurati zimske i proljetne mjesece do sljedeće sezone te pokriti nastale minuse. Također, ovisimo i o tome do kad će se nastaviti mjere Vlade RH jer COVID krediti koji su nam ponuđeni se moraju potrošiti unutar šest mjeseci – kaže.
Kako su oni kratkoročni, dugoročno svom poslovanju ne mogu osigurati likvidnost. U ljeto ulaze spremni – zadržali su zaposlenike i prostore. Je li se taj rizik isplatio, doznat će uskoro. Naime, onima koji opstanu stručnjaci bez obzira na poraznu sadašnjost predviđaju svijetlu budućnost. Sigurna kako će se sustavnim procjepljivanjem svijet početi lagano otvarati je i Nikolina Trojić. Međutim, ističe, naše turističko tržište naviklo je na velike brojke. Trenutni broj gostiju neće zadovoljiti očekivanja svih poslovnih subjekata. Njihova izdržljivost ovisi prije svega o visini zaduženosti, rezervama kapitala iz prijašnjih godina, o visini fiksnih troškova te s druge strane elastičnosti i sposobnosti brze prilagodbe novim potrebama i trendovima na tržištu.
— Dok su god mjere Vlade RH na snazi, poduzetnici pokušavaju preživjeti. Pravu sliku ćemo imati tek kad Vlada prestane s potporama, a poduzetnici se oslone na tržište. Za sad imamo situaciju pretakanja, jedan dio subjekata izlazi iz posla, ali ulaze neki novi – ističe. Kako nam iznosi, nije došlo do zamjetnog opadanja broja poslovnih subjekata, ali sasvim je izvjesno da će toga biti jer – predugo su bez prihoda. Zanimalo nas je stoga u kolikoj su se mjeri pojedini poduzetnici počeli preorijentirati na druga područja djelatnosti. Kako nam govori predsjednica Županijske komore Dubrovnik, preusmjeravanje se događa u vidu prelaska na online prodaju, početaka bavljenja poljoprivredom, preradom voća i slično, no takve pojave su, napominje, vrlo skromne.
Ne smijemo čekati skrštenih ruku
— Problem poduzetnicima podosta stvaraju imovinsko-pravna ograničenja. Još uvijek ljudi na našem području, kaže, čekaju da se sve vrati na staro, jer ni jedna druga djelatnost na ovim prostorima nije bila tako isplativa kao turizam, ljudi to pamte i čekaju. Šteta, bilo bi dobro što prije okrenuti se novim trendovima – mišljenja je Trojić. Kao neka od rješenja nameću se zeleno poduzetništvo te naravno povoljni krediti s niskom kamatnom stopom. Jesu li oni ključ izlaska iz krize i daljnji razvoj, naša sugovornica odgovara kako se ovo prvo nalazi se u svim strategijama, počevši od mjesne zajednice do Bruxellesa, ali pitanje je koliko smo spremni za to. Imamo li ideja, vještina, radne snage koja bi iznijela te projekte?
— Mi smo društvo koje je živjelo uz i za turizam. Međutim, nemamo izbora, transformacija je nužna, moramo se maknuti s mrtve točke. Izlazak iz krize se veže uz tri riječi – inovativnost, fleksibilnost i diferencijacija poslovanja. U razdoblju koje dolazi morat ćemo raditi više za manje novaca. Turizam će vazda ostati broj jedan djelatnost na našem prostoru, ali moramo se fokusirati na dodatne sadržaje, na davanje dodatne vrijednosti po istoj cijeni, na nove ideje kako privući goste. Uz turizam svakako treba ići poljoprivreda jer je to strateška djelatnost za svaku zemlju, ali uz naglasak na povećanje produktivnosti. Na ovo se nadovezuje problem imovinsko-pravnih odnosa koje treba što hitnije riješiti. Pa dalje – marikultura i školjkarstvo – naši kapaciteti su daleko veći nego ih trenutno koristimo – tumači.
Tu su i kreativne industrije koje su kompatibilne turizmu, dodaje, ali za njih pokrenuti treba snažna volja i organizirano djelovanje svih društvenih aktera, kako bi se stvorilo povoljno okružje. No, ponavlja, nemamo alternativu. Mi to moramo, ako ne želimo da nam svi mladi stručnjaci napuste grad, županiju, a nastani je jeftina radna snaga prikupljena diljem svijeta, upozorava Nikolina Trojić. Moramo početi osmišljavati projekte visoke dodane vrijednosti, kategorična je. Kako bi krenuli tim putem, nameće se pitanje imaju li naši poduzetnici adekvatan mehanizam potpore lokalnih, ali i državnih struktura. No, kako kaže Trojić, poduzetništvo koje teži potpunoj slobodi, bez prevelike kontrole i uplitanja države ostvaruje najbolje rezultate.
— Najbolja potpora koju im u ovim trenutcima može dati je da se što prije digitalizira i učini procedure jednostavnijima, ali i da se pravni mehanizmi ubrzaju, jer tromo rješavanje sporova negativno utječe na cjelokupno gospodarstvo – kaže. Dok čekaju na taj potez, izlike za stajati skrštenih ruku, napominje, nema. Očito je da zbog odluka Stožera civilne zaštite ugostiteljski lokalni nisu mogli poslovati u punom kapacitetu. Međutim, oni, kao i mnoge trgovine su se, a dovoljno je osvrnuti se na situaciju u povijesnoj jezgri, odlučili uopće ne raditi. Je li stavljanje ključa u bravu i čekanje da pandemija prođe najbolji način sprječavanja gubitaka ili ipak postoji drugi put te je li ispravno očekivati da će inicijativa doći od vrha, naša sugovornica naglašava kako u poduzetništvu sveukupna inicijativa dolazi od poduzetnika.
— On je ‘spiritus movens’ svoga posla. Onaj tko čeka da mu u njegovoj kući vodi politiku i diktira tempo netko sa strane neće se ‘vele kruha najesti’. Koliko se pojedinac sam aktivira, toliko će imati posla. Lokalna uprava je izašla u susret u onom dijelu koji joj je bio u moći – snižavanjem cijena najma poslovnih prostora, javnih površina, otpisa paušala privatnim iznajmljivačima, smanjenjima koncesijskih davanja i slično, međutim svaki poduzetnik najbolje zna svoju računicu, isplati li mu se biti otvoren ili ne. Logično da povijesna gradska jezgra uglavnom živi od turista pa je besmisleno otvarati zimi, uostalom godinama njegujemo takav pristup. Ugostiteljski objekti u drugim dijelovima grada koji imaju dio prometa od ‘lokalaca’ bi imali računicu za otvoriti.
Sigurno da raznim promotivnim ponudama i akcijama se mogu privući kupci pa vidimo razne ponude na letcima. Međutim, svi ti prometi su skromni dok je god ovakva situacija s pandemijom koronavirusa, dok su brojke zaraženih na vrhuncu, a razina procijepljenosti pučanstva niska. Jedan dio ljudi se boji kretati u masama, a jedan veliki dio ljudi živi od četiri tisuće kuna državnih mjera pa nemaju novaca. Tek nam predstoji prava borba za svakog gosta – zaključuje za DuList predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić. Hoćemo li u tome uspjeti, egzaktne brojke znat će se tek sljedeće godine kada poduzetnicima ponovno predstoji predati bilancu i račune dobiti i gubitka ostvarenih u 2021. godini.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 28. travnja 2021.