Aktualno

‘DUBROVAČKI KOLURI’ O gradskim marginalcima, oriđinalima, srbokatolicima iz pera novinara

Dubrovački koluri, uspon i pad srbokatolika u Dubrovniku, najnovija je knjiga prof. dr. sc. Stjepana Ćosića u kojoj su po prvi put predstavljeni memoari dubrovačkog novinara Antuna Stražičića (1864-1921).

Ćosić je, nakon dugogodišnjeg istraživanja, osobe koje u sjećanjima spominje Stražičić približio čitateljima, memoare je dopunio neophodnim bilješkama i tumačenjima, a kao uvod u memoarske zapise dao je uvid s težištem na političke prilike koje su vladale potkraj 19. stoljeća u Dubrovniku. Promocija knjige u izdanju Matice Hrvatske ogranka Dubrovnik, održala se ovog ponedjeljka u prepunoj Čitaonici Narodne knjižnice Grad.

Predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku prof. dr. sc. Slavica Stojan istaknula je kako se radi o nizovima feljtona, odnosno povijesnih članaka koje je Antun Stražičić, rođen u Dubrovniku 1864., izdavao u različitim novinama u Splitu.

-Tako smo dobili knjigu koja na svoj način osvjetljava jedno vrijeme koje nam je, bez obzira što je povijesno relativno blizu, ipak dosta daleko jer nismo o njemu znali puno. S druge strane, to su tekstovi pisani rukom, možda ne toliko moćnog i sposobnog pisca, no svakako jednog osobitog novinara i žurnalista koji je imao dobro oko te je na duhovit način prikazao jedno razdoblje. Dakle, ne samo što knjiga postaje samo dokumantarna, nego i duhovita proza – naglašava Stojan.

Riječ je o memoarskoj prozi, autobiografske naravi, a prikazano razdoblje dubrovačkog života obuhvaća zadnja dva desetljeća 19. stoljeća i prva dva 20. stoljeća. U Stražičićevim memoarima vjerno se oslikava komunikacija dubrovačkih građana, njegovih sugrađana.

– On na vrlo duhovit način prikazuje najrazličitije dogđaje u gradu, od dnevnih, privatnih do onih javnih, raznih svečanosti, festa, ispračaja, funerala i različitih skeraca koje su radili mladići te maestralnih političkih obračuna konkurenata u Dubrovniku – rekla je Stojan. Početak njegovih memoarskih pripovjedanja, ono što je on sam doživio seže u 1883. godinu, kad se pri put obrijao u brijačnici Pera Šarića koja se nalazila na drugom kantunu ulice iza sv. Vlaha. Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku, ističe predsjednica, darovao je ovom Gradu jednog odličnog lokalnog pisca ‘za kojeg smo znali kako je objavljivao i prozu’.

– Podsjetit ću vas na roman ‘Vlastelinova kći kopilanka’. Ali tek ova knjiga potvrđuje kako se radi o rasnom humoristu koji poznaje svijet i prilike u Dubrovniku svoga vremena… Koji je neusiljeno, s puno topline, dosjetljivosti, simpatije za gradske marginalce i oriđinale, uspio vrlo duhovito, čak i kad su posrijedi nimalo smiješni događaji, prikazati nama već prilično daleku i teško razumljivu atmosferu – naglašava Stojan. Stražičićev dubrovački govor nije isforsiran, kaže Stojan, štoviše on je ‘elegantan, prpošan i ne nužno orijentiran na talijanske posuđenice’.

– U najvećoj mjeri pojavljuju se kad je riječ o posuđenicama koje nisu ni imale domaću inačicu. Zahvaljujući njegovom smislu za humor i njegovim dosjetljiivim opažanjima, čitamo ovu prozu lako i s užitkom premda je mjestimično dubrovački jezični idiom danas teško razumljiv novoj generaciji čitatelja. Pritom mislim o onima koji u svojoj genraciji  i u generaciji svojih roditelja nisu autentični govornici dubrovačkog jezičnog idioma – rekla je Stojan.

Na promociji knjige autor Stjepan Ćosić je naglasio kako je riječ o zanimljivom štivu, literaturi nastaloj na prijelazu stoljeća. Tema je gradski život, a protagonisti su vlastela i oriđinali.

-Riječ je o jednom povijesnom izvoru, zapravo historijatu uspomena dubrovačkog kruga Srba katolika ili kako su ih u Dubrovniku zvali srbokatolika koji su sebe najčešće nazivali Srbi Dubrovčani. I to iz kruga takozvane dubrovačke Omladine, radikalnog krila te političke orijentacije kojoj je pripadao i sam Stražičić. Kao mladić je bio jedan od utemeljitelja radikalne dubrovačke Omladine koja je počela djelovati 80-ih godina 19. stoljeća pod utjecajem dubrovačkih studenata koji su dolazili iz Graza i Beča, a koji su stupili u kontakt sa srpskom nacionalnom ideologijom – govori Ćosić.

S ovim memoarima dobivamo informacije o srbokatoličkom pokretu i njihovoj politici – iznutra. Stražičićevi memoari daju sliku srbokatoličkog pokreta i njegovih glavnih motiva, a oni su vezani za prvi otpor prema Austriji, dubrovački republikanski patriotizam, a zatim i vezivanje za Srbiju.

-Dobivamo pregled događaja o ‘politici ulice’. Dosadašnja literatura opisivala je srbokatoličku elitu, ali nismo ništa znali, niti iz izvora niti literature, o toj niskoj kulturi u kojoj se širila ta ideologija. Knjiga je dragocjena jer zapisi govore o modus operandi srbokatoličke politike, koja je bila kao i svaka druga politika, više ili manje moralna. Novine su temelj propagande, temelj političke promidžbe – ističe Ćosić. Kako je naglasio sam autor o ovoj se temi u hrvatskoj historiografiji ozbiljno pristupilo tek od 90-ih godina 20. stoljeća, ali s druge s strane, u srpskoj historiografiji to ostaje dosta – plošno.

Pročitajte još

GRAD SE ‘ISPRSIO’ Gotovo milijun i pol kuna za Graša i osam koncerata

Dulist

Tomislav Bačić novi predsjednik Strukovne grupe građevinara

Dulist

Gabrijela Žalac proslavila rođendan novcima iz EU, potrošila skoro 24 tisuće kuna

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija