Predstavljanje knjige Hrvoja Ivankovića ‘Držić na Igrama – kronika tragom kritičkih zapisa’ u izdanju Hrvatskog centra ITI i Društva dubrovačkih pisaca održano je večeras, 10. prosinca pred brojnom publikom u Festivalskoj palači.
U organizaciji Dubrovačkih ljetnih igara i Doma Marina Držića, knjigu su predstavili Željka Turčinović i Boris Njavro u ime izdavača, Katja Bakija te sam autor Hrvoje Ivanković.
Glumica Kazališta Marina Držića Mirej Stanić pročitala je nekoliko ulomaka iz knjige, a večer je zaključio doajen držićevskog teatra Igara Miše Martinović djeleći s publikom sjećanja i zanimljivosti vezane za neka od brojnih uprizorenja Držićevih djela na Igrama.
– Predstavljamo vrijedni doprinos, vrijedno gradivo našeg dragog sugrađanina, Hrvoja Ivankovića, Dubrovčanina sa zagrebačkom adresom. Ovo vrijedno djelo ne samo da je doprinos za ovu kuću, Dubrovačke ljetne igre, ovo je zasigurno doprinos i Domu Marina Držića, ustanovi koja baštini opus ovog velikog komediografa – kazao je uvodno Nikša Matić, ravnatelj Doma Marina Držića, istaknuvši kako jedna od misija kuće i jest znanstvenoistraživački rad, te dodao kako će ovo djelo otvoriti i neke nove veze koje će zasigurno potaknuti nove mlade istraživače iz bilo kojeg rakursa pisati o Držiću.
– To što smo se skupili u ovako velikom broju čini ovu promociju važnom i svečanom – kazala je Željka Turčinović, urednica ovog važnog izdanja biblioteke Mansioni, koja iza sebe ima još tri značajna djela, niz dubrovačkih autora – knjige Miljenka Foretića ‘Kazalište u Dubrovniku’, Drame Feđe Šehovića, te ‘Ambijentalnost na dubrovačku’ Ivice Kunčevića, a u pripremi je još jedno djelo Kunčevića, ‘Redateljske bilješke’.
-Knjiga je ovo koja je otvorila vrlo važna polja za Dubrovnik i za Igre, te je samo početak jednog poticaja da se na taj način piše. Zapravo, ‘Držić na Igrama’ je prvo – povijest Igara, upravo kroz Držićeva uprizorenja (…). Veliki glumci u preko 60 godina utjelovili su likove djela i učinili to da Držić postane naš sugrađanin. Da nije netko tko petsto godina nije tu, već netko tko je suvremen, aktualan, smiješan, te da ova društveno politička stvarnost kojom smo okruženi zapravo ostaje ona iz Držićevog doba – kazala je Turčinović, dodavši i to kako je knjiga važna jer pokazuje razvoj ambijentalnosti u kazalištu, odnosno u ovom slučaju na Igrama.
– Dubrovačke ljetne igre postale su model iz kojeg su drugi teatri na otvorenom učili o ambijentalnosti – dodala je, dok je pak Boris Njavro kazao kako je zahvalan što su Društvo dubrovačkih pisaca suizdavač na ovako velikom djelu književnosti i teatrologije.
-Hrvoje Ivanković je memorija Grada, kao i njegova majka Klara, Pločar, u vrijeme odrastanja kad smo mi klinci rasli uz Igre i nije čudno ni čudo što je baš Hrvoje napisao ovu knjigu. Danas, djeca u školi pitaju se je li Marin Držić napisao Dunda Maroje ili je neki Dundo Maroje napisao nekog Držića, a naša generacija je znala napamet Držićeva djela. Hrvoje je jedan od tih koji je rastao uz Igre i bio dio Igara, kao i mnoge generacije. Svojim tekstovima pokazao je kako je memorija i enciklopedija Grada, čovjek koji ima Dubrovnik kod sebe doma – kazao je Njavro, dok je Katja Bakija dodala kako knjiga u središtu svog zanimanja ima bogat i slojevit Držićev opus, njegova scenska iščitavanja, propitivanja i uprizorenja u 66 godina Igara.
-Pokazalo je kako je planeta Držić epicentar svega (…)Na uhodanim dubrovačkim pozornicama ispisivala se povijest Držićeve scenske dubrovačke fortune, ali i povijest Igara, kao i povijest hrvatskog i dubrovačkog ambijentalnog kazališta – kazala je Bakija.
Knjiga detaljno prikazuje povijest izvođenja Držićevih djela na Dubrovačkim ljetnim igrama te značaj kojeg su te predstave imale u širem opsegu razumijevanja, interpretiranja i revitaliziranja njegove književne zaostavštine. Pišući o okolnostima i kontekstu u kojima su nastajale, o njihovim izvedbeno-stilskim značajkama, redateljsko-dramaturškim koncepcijama i ambijentalnim poetikama na kojima su se temeljile, Ivanković ispisuje i svojevrsnu povijest dubrovačkog ljetnog festivala, od njegovih prvih zametaka u tridesetim godinama 20. stoljeća do danas. Podnaslov ‘kronika tragom kritičkih zapisa’ upućuje na temeljno načelo prema kojem je knjiga koncipirana, no osim posredovanja relevantnog stava kritičara i teatrologa, autor se u njoj često referira i na izjave i sjećanja autora i izvođača tih predstava, dajući tako živu i nadahnutu sliku držićevskog ozračja Igara; ozračja, po pitanju korelacije pisac-grad-festival, jedinstvenog u najširem europskom kazališnom kontekstu.
U sklopu promocije predstavljena je i izložba plakata uprizorenja Držićevih djela. Autor postava izložbe je Marin Ivanović.