Knežev dvor na Lopudu, zdanje s početka 16. stoljeća, otrgnut je zaboravu zahvaljujući Društvu prijatelja dubrovačke starine. U trenutku kada se ovo povijesno zdanje pojavilo na tržištu nekretnina, Društvo
nije niti trenutka dvojilo – kupilo ga je te odmah krenulo s planovima njegove obnove.
Inače, nakon Dvora u Slanome i Pridvorju, ovo je treći Knežev dvor otvoren javnosti, a četvrti, onaj u Janjini, još čeka samo završne radove i opremanje. Jedna od strateških odluka Društva prijatelja dubrovačke starine jest obnova kneževih dvorova kako bi se prezentirao način na koji je Republika upravljala ovim područjem. Sljedeći projekt, odnosno napori Društva bit će fokusirani na Knežev dvor u Orebiću. Rekao je to na svečanosti otvorenja Kneževog dvora na Lopudu predsjednik DPDSa Vedran Kosović.
Neumorni rad na čuvanju baštine
Ovaj najnoviji pothvat, koji svjedoči o nastavku neumornog rada na čuvanju, obnovi i prezentaciji baštine, zadivljujuće je složen, u pravom smislu riječi projekt: spašavanje, otkupljivanje i obnavljanje kneževih
dvorova, sjedišta knežija i kapetanija duž cijelog teritorija nekadašnje Dubrovačke republike! Od Pelješca, Lastova do Konavala, promičući aksiom, kako je sav prostor negdašnjeg Dubrovnika, a ne samo Grad
u zidinama, dio njegove povijesne identifikacije. Ispravna politika rada Društva da uredi upravna mjesta nekadašnjih knežija je vrijedna truda, jer često je riječ o zdanjima koja su zaboravljena, urušena, napuštena;
ne znaju ni najbliži susjedi što je tu bilo ili gdje se to nalazi. Otud želja Društva da obnovi stare i stvori nove vrijednosti.
Knežev dvor na Lopudu, koji predstavlja jedan od najreprezentativnijih primjera arhitekture druge polovice 15. stoljeća na ovom području, izgrađen je nakon osnivanja Lopudske knežije 1456. godine, a gradnja mu je završena 1508. godine i to nakon što je Republika otkupila crkveno zemljište. Svakako treba naglasiti kako je Lopud u 15. i 16. stoljeću postao najvažnije pomorsko središte Republike, nakon samog Dubrovnika. Dvor je predstavljao upravnu vlast Republike na otoku, a spisi dubrovačke kancelarije evidentirali su na Lopudu čak 443 kneza. Jedan od njih bio je vlastelin dubrovački Junije Džono Restić, glasoviti pjesnik i pravnik, najveći satiričar među hrvatskim latinistima.
Uz pomoć Zaklade Caboga Stiftung
Kada je Dvor na ovom elafitskom otoku kupljen prije četiri godine bioje u jako lošem stanju, ruševina bez krova. U njegovoj su nutrini rasla stabla naranči i limuna. No zahvaljujući svima uključenima u obnovu i
svesrdnoj financijskoj pomoći Zaklade Caboga Stiftung, rekonstruiran je izgled iz doba pada Republike.
Više o samom tijeku obnove zapisala je ovlaštena arhitektica iz Studija Vetma, Gordana Vetma.
—Obnova je započela 2005. godine, kad je kupljen od privatnih investitora u namjeri da postane stambena rezidencija. U njegovoj nutrini, tada su rasla stabla naranči i limuna. Istraživanja je vodila prof. dr. Nada
Grujić, a projekt je povjeren Studiju Vetma. Projektnom dokumentacijom i dozvolama, od 2005. do 2008. godine za privatnog vlasnika, planirana je rekonstrukcija kompleksa Kneževog dvora na Lopudu u stambenu
zgradu s pripadajućim sadržajima. Projekt za privatnog investitora nije realiziran. Godine 2019. Dvor kupuje Društvo prijatelja dubrovačke starine te mu se vraća javna namjena, kao preduvjet kvalitetnom i dugoročnom korištenju povijesnog kompleksa na otoku Lopudu, za kulturna i javna događanja. Iste godine, u projekt obnove Kneževog dvora na Lopudu uključuje se i zaklada Caboga Stiftung koja donira iznos od 2.000.000 eura za sve radove obnove kompleksa dvora. Radovi na izradi projektne dokumentacije, na dodatnim istražnim radovima, kao i na obnovi dvora s pripadajućim vrtovima, ogradnim zidovima, krilu sa loggiom i cisternom i s dvorištem s kulom, trajali su četiri godine, od 2019. do 2023. U tijeku Covid krize, tijekom 2020. godine radovi obnove Dvora na Lopudu predstavljali su pozitivan primjer podrške stanovnicima Lopuda, koji su to puno puta naglašavali – zapisala je arhitektica Vetma.
O završenom projektu nekoliko riječi zapisao je i prof. dr. Josip Belamarić.
—Među brojnim projektima Društva prijatelja dubrovačke starine ‘serijalna’ obnova kneževih dvorova na širokom području nekadašnje Republike, čini se njegovim možda najkoherentnijim programom. Prvi je otvoren javnosti u Slanome, nakon zamašnih restauratorskih radova koji su punim intenzitetom trajali gotovo četiri godine. Drugi, u Pridvorju, upravo je kolaudiran, a dovršeni su radovi na Dvoru u Lopudu – uz velikodušnu i izdašnu pomoć zaklade Caboga Stiftung i njenog voditelja gospara Iva Felnera. Danas, nakon gotovo dovršene restauracije, može se potvrditi ocjena da je lopudski Knežev dvor jedan od najvažnijih primjera dubrovačke gotičko-renesansne sekularne arhitekture – po kompoziciji cjeline sklopa, kvaliteti vanjske i unutrašnje arhitektonske dekoracije (portali, prozori, ormari, kamini, umivaonici…), a iznad svega po položaju koju zauzima u slici Lopuda. Sada, kada je nakon restauracije zasjao u starom sjaju – lopudski Knežev dvor postaje jedan od nekoliko ‘zaštitnih znakova’ dubrovačke renesansne arhitekture, gotovo u rangu Kneževa Dvora i Sorkočevićeva ljetnikovca na Lapadu – zaključio je Belamarić.
Obnovljeni lopudski kompleks, kao očuvana povijesna baština otvoren je javnosti, donoseći ujedno priču o pomorskoj tradiciji Dubrovnika. Bit će vrijedan dio turističke ponude, u skladu s nastojanjima Grada Dubrovnika da se posjetitelji iz samog centra grada preusmjere na bližu okolicu, uključujući i Elafite,
koji svaki pojedinačno, ali osobito svi zajedno, mogu puno ponuditi u tom smislu.
Projektnu dokumentaciju izradio je Studio Vetma, s tvrtkama suradnicima: Arheoplan za arheološka istraživanja; Intrados za konstrukciju; Harmonik za projekte elektroinstalacija; Toleranca za strojarske instalacije; Studio Landa za krajobrazno uređenje. Studio Vetma koordinirao je sve radove i financiranje obnove, a stručni nadzor obavila je tvrtka Struktura sa suradnicima. Radove na dvoru izvela je tvrtka Dubrovačko građevinsko društvo, kao glavni izvoditelj sa svojim podizvoditeljima: Klesarstvo Šakota kamenoklesarske radove; Obrt Zlovečera stolarske radove; Aquamont radove vode i odvodnje; Electric radove elektroinstalacija; Smart solutions za strojarske instalacije. Ukupni iznos utrošen za ovu investiciju koji se odnosi na svu tehničku dokumentaciju, građevinske i obrtničke radove, nadzor kao i na unutrašnje uređenje i kompletnu opremu i postav, iznosi 2.026.000 eura što je u potpunosti osigurano iz donacije zaklade Caboga Stiftung.