Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi, u drugom je kvartalu ove godine u Hrvatskoj bilo 3,520 milijuna radno sposobnog stanovništva (stanovništvo starije od 15 godina), najmanje od 2001. godine. U skladu s negativnim demografskim (ali i emigracijskim) tokovima, broj radno sposobnog stanovništva kontinuirano se smanjuje posljednjih 40 kvartala.
Njegova struktura prema aktivnosti pokazuje da je u drugom kvartalu tek minimalno iznad polovine (50,7 posto) bilo radno aktivno (zaposleni ili oni koji aktivno traže posao), nešto manje nego prošle godine te najmanje od početka 2017. godine. Iako je na to utjecalo i starenje stanovništva, vidljivo je da nije učinjen relevantan pomak u aktiviranju neaktivnog radno sposobnog stanovništva u dobi od 20 do 64 godine unatoč nedostatku radne snage i povećanju plaća. To se vidi iz podatka da se stopa aktivnosti stanovništva u dobi od 20 do 64 godine pogoršala u odnosu na prethodnu godinu te da je u okviru EU Hrvatska imala najnižu stopu aktivnosti tog stanovništva (70,7 posto). Naime, broj radno aktivnih stanovnika u dobi od 20 do 64 godine u drugom je kvartalu iznosio 1,745 milijuna te je bio manji za 27 tisuća u odnosu na isti kvartal prošle godine, dok je broj radno neaktivnih stanovnika iste dobi povećan za dvije tisuće.
Struktura radno aktivnog stanovništva pokazuje da je u drugom kvartalu 6,1 posto bilo nezaposleno, što je 1,4 postotna boda manje nego u istom kvartalu prethodne godine, čime se nastavlja pad stope nezaposlenosti koji kontinuirano traje od početka 2015. godine. To je ujedno i povijesno najniža stopa nezaposlenosti u drugom kvartalu, ali u usporedbi s ostalim članicama EU, Hrvatska je imala jedanaestu najvišu stopu.
Od ukupno 1,786 milijuna radno aktivnog stanovništva, 1,678 milijuna je u drugom kvartalu bilo zaposleno. To je u usporedbi s istim kvartalom prethodne godine bilo sedam tisuća više te ujedno i najviše u ovome dijelu godine od 2009. godine. Međutim, od ukupnog radno sposobnog stanovništva, samo je njih 47,7 posto bilo zaposleno, što svrstava Hrvatsku među najlošije članice (nižu stopu zaposlenosti imale su samo Italija i Grčka). Stopa zaposlenosti stanovništva u dobi od 20 do 64 godine iznosila je 66,4 posto te je, iako je bila nešto viša nego prošle godine (65,8 posto), u okviru EU također ostala među najnižima (nižu su imale ponovno samo Grčka i Italija).
Foto: Ilustracija