U sklopu cjelogodišnjeg programa posvećenog obilježavanju 30. obljetnice srpsko-crnogorske agresije na Republiku Hrvatsku, općeg napada na dubrovačko područje, razaranja i uspješne herojske obrane Grada, Muzej Domovinskog rata Dubrovnik značajno je obogatio svoj fundus zahvaljujući donaciji velikog slikara Dimitrija Popovića. Muzeju je darovao pet svojih radova iz poznatog ratnog ciklusa nadahnutog potresnim snimcima Mira Kernera i drugih istaknutih dubrovačkih fotografa, čime je ovaj renomirani hrvatski i crnogorski umjetnik iznova pokazao svoju dugotrajnu i duboku povezanost s Gradom. Ova vrijedna donacija predstavljena je u srijedu ujutro u tvrđavi na Srđu u prisustvu samog autora Dimitrija Popovića, istaknutog dubrovačkog kulturnog djelatnika Andrije Seifrieda koji se angažirao oko njene realizacije i gradonačelnika Mata Frankovića.
Kako je rekla ravnateljica Muzeja Varina Jurica Turk, ova se ustanova temelji upravo na donacijama.
-To je njegova osnovna bit i iskonska djelatnost od koje je i krenuo. Više od 80 posto građe dobili smo darovanjem, a ne otkupima. Uvijek smo ponosni i malo se muzeja u Hrvatskoj može se time pohvaliti da je tolika građa skupljena donacijama – rekla je ravnateljica. Napomenula je kako se već 15 godina građa izlaže u tvrđavi Imperijal na Srđu.
-Kroz to vrijeme smo realizirali 47 autorskih izložbi. Mislim da smo svu tu prikupljenu građu uspjeli obraditi i prezentirati ne samo sugrađanima nego i velikom broju stranih gostiju. Ponosni smo što u našim zbirkama imamo dosta umjetničkih djela. Još za vrijeme rata kad naši umjetnici nisu mogli svojim djelovanjem, slikanjem, fotografiranjem, održavanjem koncerata… spriječiti razaranje Grada, ali su uspjeli održati slobodarski duh Grada da ostane vječno prisutan i u tim ratnim vremenima kao što je prisutan i danas – ističe Varina Jurica Turk.
-Povezanost umjetnika s gradom nije stala s ratnim razaranjima, nastavljena je do danas – dodala je dalje.
Istaknula je kako su fotografije razaranja Dubrovnika kao izvorni povijesni izvori ostali kao svjedočanstvo, a umjetničkim intervencijama Dimitrija Popovića dobivaju novu veliku dimenziju koju možemo osjetiti mi iz Grada, a nadamo se, rekla je, i naši posjetitelji.
Dimitrije Popović rekao je, kako su mu se dolazeći žičarom na Srđ, predivna panoramska slika našeg Grada smjenjivala sa strašnim slikama razaranja iz 1991. i 1992. godine.
-Ravnateljica je rekla da umjetnost ne može zaustaviti rat, ali ga može osuditi. Ja sam u tim teškim danima za Hrvatsku, u njenom ratnom raspeću između Dubrovnika i Vukovara, gledao te potresne prizore i pisao prosvjede, ali sam smatrao i da slika može također ne samo svjedočiti o tom teškom vremenu, nego i osuditi i dati opomenu da se takvo nešto više nikad ne smije dogoditi – rekao je Popović. Budući da se bavi i temama iz Biblije, objasnio je kako ga je neka unutarnja potreba vodila da spoji biblijski
-Potresne prizore stradalog grada povezao sam s Kristovim silaskom u pakao, aktualizirajući biblijski inferno s ratnim paklom koji je proživljavao jedan od najljepših gradova na svijetu te da će nakon patnji i žrtve doživjeti dolazak spasenja, odnosno pobjede. Ni u najsmjelijem scenariju kakvog filma ne bi se moglo zamisliti da bi Stradun onako izgledao – razorene zgrade u paljevini i dimu. Dvije oslikane fotografije Mira Kernera pojavljuju se na displeju u Memorijalnoj sobi branitelja u palači Sponza – iznio je autor te dodao kako je simbolični silazak Krista u pakao Dubrovnika ono što svjedoči snagu žrtve i onoga što dolazi na kraju, a to je sloboda.
Andrija Seifried prisjetio se kako je svog prijatelja Dimitrija nagovarao da mu slike ne stoje u atelijeru, nego da ih donira. Danas je posebno emotivan, rekao je, jer proživljava ponovno trenutke koje je proživljavao u ratnom Dubrovniku.
-Ova će donacija predstaviti Dimitrija kao umjetnika koji je srcem i dušom bio uz nas u najtežim danima – rekao je.
Gradonačelnik Mato Franković zahvalio se Popoviću i Seifriedu, ali i Varini Jurica Turk i Mišu Đurašu, koji su su nas svojom upornošću doveli do mjesta na kojem smo danas.
Domovinski rat je bio i završio, Dubrovnik se obnovio i polako stvari krenu lagano i u zaborav ako ih se mi konstantno ne prisjećamo. Ne prisjećamo ih se nikad da bismo mrzili, prisjećamo ih se isključivo i jedino da bismo pamtili da nam se tako nešto nikad ne bi dogodilo. Ne možete vjerovati da postoji netko tko je spreman ovakvu ljepotu napasti, zapaliti, srušiti i uništiti. Zahvaljujući prvom Muzeju Domovinskog rata u RH, prikupljena je vrijedna arhivska i to prije svega donacijama. Ljudi su željeli da ostane trajno svjedočanstvo, ali i poruka svijetu da su postojali ljudi koji su izvršili napad na ovaj grad pod zaštitom UNESCO-a – rekao je gradonačelnik.
-Vjerujte mi da ću najponosniji biti na činjenici da ću kao gradonačelnik u konačnici moći započeti obnovu u ove četiri godine. Konačno će ova tvrđava koja je simbol obrane, prkosa i otpora Domovinskog rata, postati ono što je trebala biti od prvog dana, a to je muzej – rekao je dalje te napomenuo kako se kreće s izradom projektne dokumentacije, nakon čega će se krenuti s prijavom na EU fondove. Dokumentacija bi mogla biti gotova kroz godinu dana, a nositelj njene izrade je Zavod za obnovu.