Radimo na tome da suvremenu umjetnost učinimo vidljivom i aktualnom, i da afirmiramo zanemarene suvremene umjetnike iz hrvatske prošlosti. Pokušavamo u izmještenoj formi publiku privikavati na novo kazalište koje zovemo ekstremnim – rekao je Damir Bartol Indoš nakon izvedbe Doktor Miserabilis koja je privukla brojnu publiku u prostore Art radionice Lazareti u subotu navečer.
Igra svjetla i sjene i, što je još važnije jakog i naglog zvuka u prvi plan dovela je suvremenu umjetnost u izvedbi Damira Bartola Indoša, Tanje Vrvilo, Dine Puhovski i Damira Price Kafke.
Kratki tekstovi, odnosno dramolete koje čine izvedbu Doktora Miserabilisa predstavljaju razna stanja svijesti i simptome mentalnih bolesti pacijenata s kojima je autorica Dunja Robić često radila, kaže Vrvilo.
– Šokantno je da je Dunja Robić koristila naziv Doktor Miserabilis nekoliko godina nakon što je taj naziv, mizerabilizam, uveo Breton. Uz to, prevodila je Baudelairea, a između ostalog je bila i liječnica. Koristila je nekoliko pseudonima i pisala je i radila pod različitim imenima. Napisala je, ona to zove dramolete, odnosno monologe koji su namijenjeni ili za jednu ili za više lutaka. Vrlo često je radila i sa psihijatrijskim bolesnicima i svaki od ovih tekstova predstavlja neki simptom ili čitav slučaj. Njezina poetika je izuzetna, dolazi iz francuskog nadrealizma i vezana je uz kazalište, poeziju, dramu i što je nevjerojatno uz pop kulturu što je neobičan spoj u visokom modernizmu i neoavangardi – izjavila je.
Autori Vrvilo i Indoš ističu da svojim radom žele skrenuti pozornost javnosti na često zanemarene suvremene hrvatske umjetnike. U slučaju Doktora Miserabilisa to je Dunja Robić.
– Bavimo se osobama koje su ili zanemarene ili zaboravljene u našoj umjetnosti i književnosti pa je tako i slučaj s Dunjom Robić. Njena je osobnost višestruka, ona nije samo umjetnica. Bila je vezana uz kazalište, a ljubitelji kazališta znaju za Habuneka i njegovu slavnu glumačku družinu koja je predstavljala njegov nadrealistički stil – istaknula je.
Na specifičnosti izvedbe u Lazaretima osvrnuo se Indoš.
– Sama umjetnička forma u kojoj smo radili je ekstremno muzičko kazalište, a večerašnju formu specifično nazivamo megafonijom. Za razliku od šahtofonije u kojoj radimo s izmišljenim instrumentima, šahtofonima i oprugama, ovdje radimo sa skrivenim megafonima i zumerima koji provode zvuk kroz megafone skrivene u reflektorskim kućištima. Naseljavamo područje svjetla s područjem zvuka i deformiramo ga – objasnio je.
Podsjetimo, gostovanje autora u Dubrovniku ostvaruje se u suradnji Festivala Unseen i Art radionice Lazareti te uz potporu Grada Dubrovnika i Ministarstva kulture RH. Rad ARL tijekom 2019. podržava Zaklada Kultura nova. Projekt se odvija u partnerstvu s Muzejom suvremene umjetnosti u Zagrebu (Ljeto u MSU 2019), festivalom Ganz nove Perforacije, uz podršku Zaklade Kultura Nova, Ministarstva kulture RH, Ureda za kulturu Grada Zagreba.