Danas je blagdan sv. Leopolda Mandića, ujedno i Dan županije. Tim povodom donosimo razgovor s županom Dubrovačko-neretvanskim Nikolom Dobroslavićem koji je za DuList otkrio što je za njega obilježilo prvu godinu u EU, u kojoj fazi je Centar za gospodarenje otpadom, u kakvim je odnosima s gradonačelnikom Dubrovnika Androm Vlahušićem te kako gleda na odnos koji Vlada trenutno ima prema otocima i našoj županiji.
Kako bi opisali ovu za županiju ‘minulu godinu’?
U godini između proslave dva Dana županije treba u prvom redu istaknuti našu bitku za samostalni status. Tim povodom donesena je i Deklaracija o položaju županije na skupštini u studenom prošle godine, a u interesu je ovog područja da naša županija ostane samostalna jedinica u bilo kojem ustroju. Drago nam je da je Gradsko vijeće Dubrovnika donijelo sličnu Deklaraciju te da i oni smatraju kako ne dolazi u obzir da grad bude u sastavu neke regije u kojoj nije središte.
U ovoj godini smo pokrenuli i brojne investicije. Sve prostorno-planske pretpostavke su završene i za najveći broj njih nema administrativnih prepreka. To uključuje i Golf-park na Srđu i projekt Dubrovački biser u Dubrovačkom primorju, uzgajališta ribe, marine itd. Mi smo otvorili preduvjete za ulaganja i investitori mogu ići u realizaciju. To se vidi prvenstveno u Župi gdje HUP Zagreb gradi dva nova hotela, čekamo natječaj za Kupare, imamo investicije po hotelskim kućama diljem Dubrovnika. Imamo pripremljene pozicije za vjetroelektrane i na posljednjoj županijskoj skupštini išao je natječaj za marinu na Lastovu, na sljedećoj će ići za marinu u Veloj Luci, a pred početkom radova je marina u Slanom, dok se proširenje marine u Komolcu i pokretanje stvari u marini u Gružu očekuje vrlo uskoro. Mislim da smo po svemu tome svojevrsni prvaci u Hrvatkoj.
Ovo je prva godina koju smo proveli u EU. Što nam je to donijelo, osim problema na granicama?
Istina, članstvo nam je donijelo nam i stanovite probleme na granicama. Živa stoka ne može preko granice nego idu na trajekt. To je trajan problem i želimo ga riješiti Pelješkim mostom, ali zasada stvari idu ovako i sretni smo što nema prevelikih gužvi.
Što se tiče fondova, koliko je projekata prijavljeno za financiranje iz EU?
Trenutno se provode 42 projekta iz pretpristupnih fondova koji su vrijedni 75 milijuna kuna. Mi smo među najboljim županijama u Hrvatskoj uopće i to nas itekako veseli, ali tek nam se sada otvaraju strukturni fondovi, a tu država mora napraviti svoje i zaključiti partnerski sporazum s Europskom komisijom i donijeti operativne programe kako bi se ti fondovi mogli koristiti. Neka ministarstva su već raspisivala pozive i mi smo se i na to javljali i imamo na taj način kandidiranih projekata u vrijednosti 300 milijuna kuna. Zavisi sve puno od njih i želimo vjerovati da će Vlada to brzo odraditi.
Na stranu EU projekti, koliko po Vama Vlada ima sluha za hrvatski jug?
Nema dovoljno. Samo pitanje Pelješkog mosta govori dovoljno, i činjenica da je trebalo toliko vremena da Vlada shvati kako je to jedan jedini i najbolji način povezivanja. Mi znamo da je to veliki zalogaj ali smo sigurni kako će Europa naći načina za takav projekt jer je to spajanje i europskog teritorija, ne samo hrvatskog.
Što je sa Centrom za gospodarenje otpadom?
Napokon su napravljeni veliki pomaci. Mi smo jedno vrijeme bili zaustavljeni od strane tadašnje ministrice Mirele Holy. Dosadašnji način odlaganja otpada je neprihvatljiv i sad konačno imamo rješenu studiju utjecaja na okoliš. Centar će se graditi na Lučinom razdolju, ove godine bi trebali dobiti lokacijsku dozvolu, a iduće godine i građevinsku. Sljedeće godine nadamo se i početku radova, a sve bi moglo biti gotovo za otprilike dvije godine. To je objekt vrijedan oko 40-ak milijuna eura i bit će napravljen u skladu sa svim standardima EU.
Kakav je Vaš odnos trenutno s Gradom Dubrovnikom, konkretnije gradonačelnikom Androm Vlahušićem?
Mi moramo komunicirati s Gradom i naš odnos je uredan u smislu u kojem nas obvezuje posao i ovo što radimo. Nažalost, ne slažemo se s mnogim stavovima gradonačelnika Vlahušića i to mi je žao jer bi bilo puno bolje da se bolje razumijemo. Mi smo sigurni u naša stajališta i javnost može sama procijeniti tko ima argumente za sve što se javno iznosi. Mi smo posve sigurni da zastupamo interese građana naše županije. Grad, odnosno gradonačelnik u nekim stvarima ima drugačija viđenja, poput pitanja Pelješkog mosta i regionalnosti juga Hrvatske. Drago mi je da je Gradsko vijeće pokazalo kako to nije mišljenje građana. Ne dolazi u obzir da Dubrovnik ne bude središte regije nego da bude grad drugog reda u sklopu neke druge regije. To je za nas od početka bilo nezamislivo i nije nam bilo jasno kako gradonačelnik uopće može zastupati takvo jedno stajalište. Nismo se složili niti oko Zakona o zidinama.
Nastavno na to, nedavno ste odbili program obnove spomenika?
Da. Gradonačelnik je sam rekao kako je on inicirao takva rješenja u zakonu, a nažalost su ga poslušali i ministrica kulture i predsjednik Vlade. Taj zakon je izglasan, a jednostavno je loš. Smanjuju se ovlasti županije, ukida se sudjelovanje države u obnovi spomenika kulture, a jednim čudnim člankom se u zakonu utvrđuje kako treba zaplijeniti imovinu DPDS-u. Ustavni sud je taj zakon privremeno stavio van snage i uzročno-posljedično tome Zavodu za obnovu Dubrovnika nije riješeno financiranje pa i ne može normalno poslovati. Zbog toga se dogodilo da je plan Zavoda gotovo duplo manji nego lani. Govorilo se o silnim milijunima, a sve se svelo na 5.3 milijuna kuna. Ja sam rekao da za to ne mogu dati glas i predložio sam da sredstva koja nedostaju dođu iz sredstava koje DPDS daje Gradu od prodaje ulaznica na zidine.
Da se odmaknemo od grada, kako komenitirate odnos Vlade prema otocima?
Otoci su zaista hendikepirani u odnosu na neka druga mjesta. Lastovo i Mljet su u posebno teškom položaju, a mi smo se uvijek zauzimali za to da država zauzme poseban stav i zadrži zakon o otocima. Nije dobro da se neprestano pojavljuju neke prijetnje o ukidanju ovoga ili onoga, naročito kada je riječ o brodskim linijama. Uspjeli smo zadržati tzv. Plavu magistralu, a ona ima poseban značaj za našu županiju koja je sama po sebi svojevrstan otok. Za nas je zaista neprihvatljivo ukidanje i mora se zadržati makar standard koji već sada imamo. Posebno to vrijedi za otoke, a sada imamo neke najave da se ne ta linija više ne tiče otoka Mljeta. Moramo provjeriti s Jadrolinijom o čemu se tu radi.
Upravo je Županija kao institucija ta koja se mora i može boriti za prava manjih sredina s juga Hrvatske. Mislite li kako će uopće županije opstati u novom poretku?
Apsolutno mislim da hoće. Ne vjerujem kako će doći do promjene regionalnog ustroja. Ono što se predlagalo nije bilo dobro ni pripremljeno. Malo pomalo dolazi se na ono što smo mi od početka govorili – županijski ustroj je dobar, posebno za nas. Broj općina nije prevelik, a naše iskustvo kaže kako su sve općine, pa i one najmanje opravdale svoju ulogu jer neka se područja ne bi ni približno oporavila da nisu imale svoje vlastito odlučivanje. Mi smo pobornici takvog ustroja i smatram kako se ono ne može oduzeti nijednom području pa ni maloj općini. Naravno da se ona mora brinuti kako će financijski opstati, ali pravo na lokalnu i područnu samoupravo je najvažnija stvar. Mi smatramo kako se nikome, pa ni najmanjim općinama ne može nasilno oduzimati pravo samoodlučivanja. Može se razgovarati koliko im dotacija treba, pa možda i uvesti načelnike na volonterskom principu, ali za mene je najvažnije da ne ukidamo pravo nekom području na samoodlučivanje. Isto vrijedi i za županiju, mi smatramo kako nitko o nama neće bolje odlučivati nego mi sami. To smo na kraju krajeva i povijesno potvrdili, a ovdje se najbolje pokazalo koliko su ljudi svojom pameću i ljubavi za svoj kraj i svoj grad čudesnih stvari napravili. Na kraju krajeva, od toga danas i živimo.