Republika Hrvatska prvim danom srpnja obilježava desetljeće od pristupanja EU. Tim povodom, DuList je napravio temat u kojem su svoje osvrte dali čelnici lokalnih samouprava, ali i nositelji nekih od bitnih projekata na području Dubrovačko-neretvanske županije.
MATO FRANKOVIĆ, GRADONAČELNIK DUBROVNIKA
Put Republike Hrvatske prema Europskoj uniji bio je dug i zahtjevan, a počeo je još iskazom volje hrvatskog naroda koji je izabrao put samostalnosti i neovisnosti. Zahvaljujući žrtvi hrvatskih branitelja obranili smo svoj dom i stvorili temelje za razvoj suvremene i suverene države koja će nakon krvavo izborene slobode odlučno krenuti na put prema „sigurnoj luci“, prema ravnopravnom položaju u europskim i drugim integracijama, kojima je oduvijek pripadala, istovremeno gradeći i snažeći svoj međunarodni ugled. Osvrćući se po Dubrovniku i najvećem skeptiku posve je jasno da je ovaj grad oduvijek bio dio Europe i da je sva naša kulturna stečevina, iako nepobitno naša, istovremeno i kulturna stečevina Europe. Ona živi na svakom kantunu našeg drevnog grada, a europski duh slavne Dubrovačke Republike ogleda se i kroz političku zrelost, društveno uređenje, ulaganje u znanost i umjetnost, želju za općedruštvenim boljitkom naspram parcijalnih interesa pojedinaca, ali i kroz svesrdno promicanje tolerancije i prihvaćanja različitosti, jer to uistinu utjelovljuje nukleus europskog duha. Deset godina nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, pozitivni učinci integracije u europsku zajednicu naroda itekako su vidljivi na hrvatskom jugu, koji je velikim angažmanom i umješnošću ove Vlade, konačno spojen s maticom zemljom. Hrvatska je izgradnjom Pelješkog mosta spojena i s Europskom unijom. Pelješki most za hrvatski jug i za Dubrovnik milenijski je strateški projekt i najvažniji događaj od oslobođenja u Domovinskom ratu i moramo se osjećati privilegiranima što smo imali priliku svjedočiti tom povijesnom činu. Deset godina poslije, naša uloga u tijelima i institucijama EU-a je aktivna i prepoznata u međunarodnim i nacionalnim okvirima. Iako punopravna članica Europske unije od 1. srpnja 2013. godine, Republika Hrvatska je pred ovaj jubilej postala korisnica svih benefita članstva. Pristupanjem Hrvatske šengenskom prostoru i ulaskom u eurozonu, došlo je do cjelovite integracije Hrvatske u Europsku uniju. Gledajući lokalno, po preuzimanju upravljanja Gradom prije šest godina suočili smo se s potpunom nezainteresiranošću naših prethodnika za potencijale koje nude fondovi Europske unije te, osupnuti takvim nemarom, bili primorani krenuti od samog početka, od nule. No, bili smo odrješiti u našem nastojanju da putem dostupnih sredstava i alata koji nam se nude unaprijedimo kvalitetu života naših građana i izjednačimo uvjete življenja u svakom kutku ovog grada jer su postojale velike i nedopustive razlike između komunalnog i drugog uređenja između užeg dijela grada i njegovih rubnih ili ruralnih područja. Puno je simbolike u tome što je cjelovita obnova povijesnog spomeničkog kompleksa Lazareta i njegovo pozicioniranje kao kreativne četvrti Dubrovnika bio prvi veliki projekt koji je sufinanciran EU sredstvima. Zbog njene konceptualne originalnosti, odluka Dubrovačke Republike o uvođenju karantene iz 1377. smatra se prvim karantenskim propisom u svijetu i legitimnim dubrovačkim „izumom“. Kameno zdanje Lazareta danas je jedina potpuno sačuvana karantenska građevina na europskom dijelu Mediterana što je još jedan pokazatelj snage koju je jedna mala država imala ne samo na području „starog kontinenta“. Samo ta crtica potkrepljuje našu dugu povijesnu pripadnost Europi, ali pokazuje i da je Europa u mnogočemu itekako mogla učiti od nas. Lazareti su obnovljeni i otvoreni u srpnju 2019. godine, opet simbolično, u istoj godini u kojoj je naš grad obilježavao brojne značajne jubileje, među njima četrdeset godina od upisa povijesne jezgre Dubrovnika na Popis svjetske baštine. Uslijedile su energetske obnove škola i vrtića, nabavke vozila javnog gradskog prijevoza te brojni drugi projekti čije su koristi svakodnevno opipljive našim građanima. Upravo u ovom trenutku na gradskom području izvode se dvije velike investicije, obje financirane europskim sredstvima. Projekti Lapadske obale i Aglomeracije Dubrovnik svakako su među najzahtjevnijim i financijski najvrjednijim EU projektima do sada realiziranim na području grada. Samo u okviru Mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizma) u financijskom razdoblju 2021. – 2027., Grad Dubrovnik i okolne općine na raspolaganju imaju 22 milijuna eura za realizaciju strateških projekata. Jedna od ključnih investicija je Park ‘n’ Ride sustav na području Pobrežja, projekt koji će prometno rasteretiti uže gradsko područje. Ističu se i ulaganja u zelenu infrastrukturu, i to kroz rekonstrukcije parka u Pilama, prostora oko Platane na Brsaljama i Parka Gradac. Ne stajemo tu. Jer vidimo veliku priliku u korištenju fondova Europske unije te u novom financijskom razdoblju imamo pripremljeno više od 40 projekata s posebnim naglaskom na kapitalne investicije te u društvenu, komunalnu i zelenu prometnu infrastrukturu. Zagledani prema naprijed, za našu bolju budućnost, veću kvalitetu života naših građana i ravnomjeran razvoj svakog pedlja ovog grada.