Nedostatak komunalnih vezova u Rijeci dubrovačkoj glavni je uzrok nereda u tom zaštićenom krajobrazu. Njegovog rješavanja prihvatili su se Županijska lučka uprava, Grad Dubrovnik i predstavnici građana na sastanku održanom u svibnju u Županiji. Tada je odlučeno da će se formirati radno tijelo za provedbu aktivnosti vezanih za izgradnju novih komunalnih vezova na Batali, ali i u Mokošici. Županijska lučka uprava dobila je zadatak pripremiti projekte temeljem potpisanog Sporazuma za nastavak Batale, pojas do Solituda i Mokošicu, a Grad će se, dogovoreno je, uključiti financiranjem interventnih rješenja i potrebnim izmjenama prostornih planova. Od sastanka su prošla tri mjeseca pa smo odlučili provjeriti u kojem se smjeru napredovalo. Iz Županijske lučke uprave potvrdili su DuListu kako su za područje Rijeke dubrovačke naručili izradu idejnog rješenja čiji su nam prijedlog i ustupili, a, koje na tom području, naglasili su i iz Grada u svibnju, podrazumijeva 200 novih komunalnih vezova za sugrađane. Sukladno idejnom rješenju, o kojem će se još raspravljati i odlučivati, predviđena je izgradnja šest pontona s vezovima od samog ulaza s magistrale do samostana u Rožatu.
— U Rijeci dubrovačkoj u nadležnosti ŽLUD-a je luka u Mokošici gdje ima 30-ak korisnika komunalnog veza. Za ostali dio Rijeke dubrovačke nemamo podatke budući da taj dio nije u nadležnosti ŽLUD-a. Ono što je za ovu problematiku također bitno jest i to što je ostvaren kontakt sa Sveučilištem u Dubrovniku kako bi se napravila studija komunalnih vezova na području grada Dubrovnika koja bi trebala krenuti s izradom ove jeseni gdje bi se uključila struka kako bi se iznašla nova rješenja i područja za nove komunalne vezove – istaknuo je ravnatelj Županijske lučke uprave Željko Dadić dodavši da još uvijek nije imenovana najavljena radna skupina koja će se baviti problematikom vezova jer je predstavnik građana koji je prisustvovao tom sastanku imao određenih zdravstvenih poteškoća. Međutim, naglasio je kako se njezino formiranje očekuje u rujnu.
Projekt u više faza
Iz Grada Dubrovnika potvrdili su nam kako planiraju uređenje Rijeke dubrovačke i rješenje problematike s vezovima. Naglasili su kako je sam projekt uređenja obale Rijeke dubrovačke podijeljen u nekoliko faza.
— Prva faza je bilo geodetsko snimanje cjelokupne trase s kopnenim dijelom i sagrađenim mulovima. Geodetsko snimanje je u cijelosti završeno. Druga faza je bila uređenje Rive u Rožatu što je uspješno okončano u siječnju 2020. godine. Sljedeća faza trebala je biti izrada cjelokupne projektne dokumentacije, ali je uslijed pandemije Covid-19 projekt, nažalost, trenutačno zaustavljen. Uređenje obale Rijeke dubrovačke uvršteno je u GUP Grada Dubrovnika te se treba temeljiti na detaljnoj konzervatorsko – krajobraznoj studiji i valorizaciji značajnog krajobraza Rijeke dubrovačke. Za realizaciju zahvata potrebna je provedba urbanističko – arhitektonskog natječaja – naglasili su iz Grada Dubrovnika.
Na problem vezova i općenito nereda na području Rijeke dubrovačke upozorio je i gradski vijećnik Maro Kristić. Podsjetio je kako je Rijeka dubrovačka zaštićeni krajobraz te da bi to trebalo podrazumijevati da su na tom području odnosi strogo uređeni te da je sve skladno i funkcionira po nekom održivom modelu.
— Međutim, Rijeka dubrovačka je eklatantan primjer nereda, ona predstavlja sve ono što jedan zaštićeni krajobraz nikada ne bi smio biti. Možda najizraženiji primjer nereda u tom prostoru je devastacija pomorskog dobra. To je politički vrući krumpir jer se do sada nijedna vlast nije usudila riješiti pitanje devastacije. Dio lokalnog stanovništa je u nedostatku komunalnih vezova prisvojio pomorsko dobro i privezuju svoja plovila kako im paše. Ali, ni to nije toliko problem, koliko je problematično to što na njemu čak i zarađuju te ga nezakonito eksploatiraju. A, mnogi su i izbetonirali obalu bez akata za gradnju. Sada napokon imamo pretpostavke za uređenje obiju obala Rijeke dubrovačke i vezova. Niti jedan stanovnik sigurno nije protiv toga. Ali, došli smo u teško gospodarsko stanje pa će sigurno biti teško osigurati sredstva iako se uvijek računa i na Europske fondove. Nisam, međutim, siguran koliko će to sve dugo trajati – rekao nam je Kristić.
‘Pošto vez?’
O neredu po pitanju vezova i prisvajanja pomorskog dobra u Rijeci dubrovačkoj požalili su nam se i sami njezini stanovnici s kojima smo porazgovarali. Velika većina njih oduvijek ima barke i jednostavno ih negdje moraju držati, a nemaju gdje. Mnogi ovise o dobroj volji prijatelja koji im ‘velikodušno dopuštaju’ da se vežu kod njih, a ima i onih koje moraju pitati ‘pošto vez?’, a odgovor se boje čuti. Cijena također ovisi o ‘velikodušnosti’ onih koji vez smatraju svojim, iako on to nipošto nije. Sve smo to doznali na terenu od naših sugovornika, a mnogi od njih imali u i konkretne ideje kako bi se pitanje vezova u Rijeci dubrovačkoj trebalo urediti.
Prvi od njih s idejom je i Niko Kmetović, jedriličar i kormilar jedrilice Stravaganza koji na obali Rijeke već godinama uredno obavlja svoj posao. Problema u Rijeci, ističe, ima puno, a glavni je problem, govori, što Grad, Županija i Županijska lučka uprava ljudima ne daju koncesije.
— Nekakvo javno-privatno partnerstvo bilo bi ovdje idealno rješenje. Nije u redu da se u Rijeci dubrovačkoj radi na divlje, a takvo nam je većinom postojeće stanje. Iako, surgat’ sidro i vezat’ barku nije divlji vez. Svi mi koji imamo barke za njih plaćamo registraciju, one su uredno plaćene, plaćamo korištenje pomorskog dobra.
Svatko ima pravo surgat’ sidro i vezat’ se za rivu. Ovdje nisu problem samo vezovi, već i cesta te postojeća infrastruktura koja mora pratiti broj vezova. Kada sam gradio kuću, za svaku stambenu jedinicu morao sam imati dva parkirna mjesta. Što će se dogoditi ovdje na jednosmjernoj cesti koja nema nijedan parking kada ovdje Lučka uprava napravi jedno 500 vezova? Vikendom će i ovdje biti tisuću automobila. Gdje će oni parkirati? Na svaki vez trebalo bi doći barem jedno parkirno mjesto – govori Niko Kmetović.
Držat’ barku nije luksuz
Nadalje, podcrtava, ljudi koji uz Rijeku dubrovačku imaju kuće žive ovdje od pamtivjeka te se nisu doselili jučer.
— Prije nego je postojala magistrala, mi smo doma dolazili kaićem. Svaki od nas je imao doma mandrač, ljetnikovci su imali volte. Držat’ barku ispred kuće nije nikakav luksuz, to je kod nas način života. Ja ovdje imamo i neka koncesijska odobrenja s obzirom da ovdje radim, a imam i svoj ponton koji sam teškom mukom dobio. Htio bih imati koncesiju. Kada Županijska lučka uprava bude postavljala pontone, neka oni nacrtaju, primjerice, 100 metara pontona, ja ću financirati mojih 12 koji mi trebaju, a oni neka financiraju ostalo i daju kome hoće. To bi tako moglo funckionirati. Plaćat ću im i vez. Ne smije se dozvoliti da ŽLUD dođe i sve nas koji ovdje živimo natjeraju da preselimo barke kao što se dogodilo kod Marine Frapa. Gdje ćemo s njima? Nije rješenje da dođu, stave pontone i počnu sve komercijalizirati – mišljenja je Kmetović.
Na njegovom brodu susreli smo i Romana Cobenzla koji je također ukazao na problem s vezovima.
— Veliki nam je to problem, nemamo gdje barke držati. Trebalo bi ovu Rijeku dubrovačku napokon urediti i uvesti reda i u vezove da ljudi imaju gdje pristojno barke vezat’. Vezova nam fali, ljudi dolaze i rade ih na divlje, ali nisu krivi jer nemaju gdje vezati barke – kratko je prokomentirao Cobenzl.
Nema šanse dobiti vez
S druge strane Rijeke dubrovačke kod Čajkovića na barci smo naišli na gospara Iva Bačića. On nam je pak rekao kako su svi koji imaju barke i brodove ‘osuđeni’ jer nemaju kamo s njima.
— Grad, Županija ili država bi trebali više riješiti ovo pitanje. Nedavno sam išao predati molbu za vez u ovoj novoj lučici koju najavljuju u Solitudu i rekli su mi da nemam šanse. Naglasili su mi da će tamo biti 300 vezova, a da sam ja već 900. koji je predao molbu. Strašno. Veliki nered ovdje vlada. Ne možemo se više nigdje vezat’. Ovaj do mene kaže da je tu prije došao i da se kod njega ne mogu vezat’, svi svojataju vezove kao da su njihovi, a nisu. Prijatelj mi je izišao u susret i dopustio mi da kod njega vežem barku pa sam se tako snašao. Inače je nemoguće. Ovo je sve neriješeno s obje strane. Kako su dozvolili od gradnje privatnih vila i kuća uz more, tako su ti uz more uzeli dio pomorskog dobra u ravnini njihove kuće i tu vežu barke. Ako se negdje i ukaže slobodno mjesto, postavljaju cijene po dogovoru, prodaju vezove kao da na to imaju pravo, a nemaju. Pitanje je tu i nadležnosti, nikako da se dogovore tko je za koji dio ‘glavni’ i što bi trebalo napraviti. Inače, većina barki iz Lapada pobjegla je pred Pašalićem i svi su se preselili u Rijeku dubrovačku. Nijedna barka donedavno nije bila u Čajkovićima od autobusne stanice do Shella, svi su došli s Batale. Ljudi rade sami, naprave malo mulića i vežu se – zaključuje gospar Ivo.
Inače, osim uređenja novih komunalnih vezova na području Rijeke dubrovačke, u planu je i njihovo uređenje u Solitudu, što su najavili još u svibnju iz Grada Dubrovnika, a detalje smo doznali i iz Županijske lučke uprave.
— Što se tiče područja Solituda tu je najprije potrebno proširiti lučko područje te nakon toga krenuti s izradom projektno tehničke dokumentacije koja uključuje geomehanička ispitivanja izradu batimetrije cjelog područja kao podlloge za izradu idejnog rješenja, za taj dio već je stupljeno u kontakt s projektantom kako bi se proaktivno moglo sve pripremiti do odluke o proširenju lučkog područja koju donosi Skupština Dubrovačko-neretvanske županije.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 18. kolovoza 2021.