Strah svakog pisca, bez obzira kojom se vrstom i žanrom pisane riječi bavio, jest da ostane bez inspiracije za sljedeći tekst, a vrijeme kao vrijeme neumoljivo teče te donosi rok za predaju teksta sve bliže i bliže. No, čini se kako to ima i svoje prednosti, budući da se čovjeku, koji se nađe pred zidom, nešto uvijek „ukaže“. Moram skrušeno priznati kako se to dogodilo i autoru ovih redaka, no Fortuna je i ovaj put spasila stvar. Bolje rečeno jedan zanimljiv dokument preuzeo je oblik Fortune i pružio nam priliku da još jednom zaronimo u povijest Cavtata i Konavala, ovaj put njihovu turističku.
“CAVTAT” NA LUTRIJI
Iako fotografije Cavtata i njegove okolice možemo pronaći na brojnim razglednicama iz XIX. te pogotovo XX. stoljeća vjerojatno je malo onih koji znaju ili su imali priliku vidjeti fotografiju Cavtata na lutriji. Taj raritet možemo zahvaliti Društvu za promicanje interesa Dubrovnika, osnovanom davne 1898. godine, koje se čvrsto držalo promocije svih interesa Dubrovnika i njegove općine, u različitim vremenima odgovarajući na različite potrebe, ali nikad ne ispuštajući iz vida svrhu i ciljeve svog postojanja. No, kako svako djelovanje neizostavno zahtjeva i financijsku podršku tako je i Društvo bilo primorano domisliti način kako popuniti blagajnu. Jedno od rješenja financijskih potreba bilo je i organiziranje lutrije, za što je Društvo sredinom 1909. godine zatražilo dozvolu. Lutrijske „kartele“ krasile su slike Dubrovnika i njegove okolice, a takve su fotografije trebale promicati Dubrovnik i susjedna mu mjesta, kako bi što više turista posjećivalo dubrovački kraj. Drugim riječima lutrija je imala dvojaku ulogu: prikupiti financijska sredstva i ujedno promicati turizam u Dubrovniku. I više je nego zanimljivo kako je glavni lutrijski zgoditak trebala biti „vila s vrtom na morskoj obali blizu Dubrovnika“ ( vidi: I. Perić, Razvitak turizma u Dubrovniku i okolici od pojave parobrodarstva do 1941. godine, Dubrovnik 1983).
ZGODITAK ILI PROMIDŽBA
Nažalost ne znamo koja je to vila trebala biti i gdje se nalazila. Ostali zgodici bili su predmeti „domaćeg narodnog stvaranja i umjetnosti“. Očito kako su i glavni i ostali zgodici imali promidžbenu ulogu, iako je vila zasigurno bila mamac ne samo za domaće stanovništvo nego i za brojno stanovništvo tadašnje carevine. No, po svemu sudeći Društvo je kasnije odustalo od vile jer se ona ne spominje na poleđini lutrije kao glavni zgoditak. Trebali li tome tražiti uzrok u nedostatku zainteresiranosti ili nečem drugom i dalje ostaje stvar spekulacije. No, iako bez grandiozne nagrade lutrija je pod nazivom „Dubrovačka efektna lutrija za saobraćaj stranaca“ ipak održana te je Društvo 1910. pristupilo prodaji lutrijskih brojeva u svom uredu na Placi. Fotografija Cavtata krasi dvije različite „kartele“, a ovdje donosim fotografiju jedne od njih kao i njenu poleđinu na kojoj su naznačena pravila za kupce lutrije. Na taj način su se ljepote Cavtata promicale i putem lutrije, a uvjeren sam kako bi i današnji marketinški stručnjaci imali što naučiti od pionira našega turizma.