Aktualno

BRANKO BAZDAN Liječnika nedostaje, no u budućnosti će biti kritičan nedostatak sestara!

BRANKO BAZDAN14

Domovi zdravlja, kao i ostale javne ustanove u zdravstvu, nalaze se pred velikim problemom. Bolnice, zavodi za javno zdravstvo… Svugdje je osnovni problem kroničan, a on je – nedosta­tak doktora. Ništa bolje nije ni u našem Domu zdravlja, a o ovoj i brojnim dru­gim vezanim temama, pričamo s rav­nateljem Brankom Bazdanom…

— Na području koje pokriva Dom zdravlja Dubrovnik zaposleno je ukupno 40 liječnika, od kojih ih je 18 upravo ovdje. Ostalo su liječnici u pri­vatnim ordinacijama, ex koncesio­nari. Jedna je umirovljenica koja radi iz mirovine Domu zdravlja, dr. Cakić, dok je devet koncesionara u radnom odnosu iznad 65 godina. Radi se o obi­teljskim liječnicima – ističe nam rav­natelj Bazdan na početku razgovora. A koliko je raspisanih natječaja u tijeku? Stalno, ističe dalje, ponavljaju odnosno neke nanovo raspisuju.

Visoke plaće, no – u turizmu
— Otprilike su uvijek isti, samo ih obnavljamo. Među njima su i oni za medicinske sestre kojih također nedo­staje na tržištu rada. Jedan od natje­čaja je onaj za specijalista ginekolo­gije i opstetricije za rad u ordinaciji zdravstvene zaštite žena Mlini (Župa Dubrovačka), potom za medicinsku sestru… Što se njih tiče, još uvijek se snalazimo, mada će i to biti jako kri­tično u budućnosti – naglašava Bazdan. Razlog leži u visokim plaćama, no ne u medicini, već u turizmu.
— Učenici završe školu, no ne bave se poslom medicinske sestre ili tehničara – svojom strukom – već turističkim dje­latnostima gdje je prihod puno veći – kratko komentira dalje.

Netto i brutto
Utjecaj lokalne vlasti na privlačenje doktora prema gradu odnosno župa­niji – je li moguć? Bazdan smatra da da, no problem je na puno većoj razini.
— Radi se o situacijama na razini države. Mi konkretno imamo pomoć Grada Dubrovnika i Dubrovačko-nere­tvanske županije, ali trebamo se više angažirati svi skupa, na čelu s resor­nim i drugim ministarstvima. Treba li još više? Nama je financijski gledano lakše, no što je s drugim sredinama koje nemaju sredstava? Ili, da se vratim na ‘naše’ – što je sa Stonom, primje­rice, gdje nemamo liječnika? Odnosno, pravo pitanje je kako će Ston financi­rati rješenje? Takve općine imaju malo sredstava, nisu u mogućnosti značaj­nije financirati liječniku stan, otkup stana, trajno rješenje stana… Mi u Stonu imamo čak stan iznad ordinacije i obnovili smo ga vlastitim sredstvima, ali se nitko ne javlja na natječaj. Jed­nostavno nema liječnika i to je stvarni problem. Možda pokrenuti akciju, od strane države, a po uzoru na neke druge države, da što si dalje od centra, veća ti je plaća – napominje dalje Baz­dan.

Tu je i zanimljiv prijedlog, kojeg su inicijativnom pokrenuli upravo domovi zdravlja, a radi se o liječnicima u ruralnim sredinama i otocima. Sma­tra li naš sugovornik kako bi svi mladi liječnici trebali imati ponuđene ovakve ili još atraktivnije uvjete?

U klinikama se povećava, a drug­dje smanjuje broj liječnika!
— U Zagrebu to nije problem, ili bolje rečeno nema ovakvih problema s liječ­nicima. Ima problema primarne zdrav­stvene zaštite jer se liječnici odlučuju na sekundarnu – rad u klinikama, bolnicama… U zadnjih 10, 15 godina u klinici se povećavao, a ovdje sma­njivao broj liječnika. Upravo ovdje bi Ministarstvo zdravstva, pa čak i druga ministarstva, po meni trebala napraviti jednu pravu reformu. Jedan naš prijed­log bio je prema rješavanju situacije na otocima, kao mjestima pod posebnom skrbi. Na otocima bi brutto plaća tre­bala zapravo biti netto. To za državu ne bi bio neki veliki trošak, oslobađa­nje liječnika od poreza, prireza, dopri­nosa… Zdravstvenih i mirovinskih. Mislim da bi se sigurno neki mlađi liječnici odlučili za raditi na otoku pa makar to bilo tri, četiri, pet godina… To je jedna od mogućnosti, a trebalo bi ju sagledati dosta studiozno, jer mislim da će nas klinike progutati. Naravno, ne osporavam potrebu za klinikama, međutim što se događa?
Mi kao primarna, ali i bolnica kao sekundarna zdravstvena zaštita imamo problem – kad pošaljemo nekog na specijalizaciju, on specija­lizira, ali hoće ostati u klinici. To bi država trebala regulirati – napominje dalje Branko Bazdan.

Na sreću malih pacijenata…
Što se tiče konkretno dubrovačkog Doma zdravlja, trenutno ipak ima pomaka. I to, na sreću malenih paci­jenata, na polju pedijatrije.

— Trenutno imamo dvoje specijali­sta pedijatrije, jedan bi uskoro trebao doći, a već ste razgovarali s njime – doktor Zoran Krišto Legčević. Tu je i doktorica Lucija Janjalija, koja je pošla prošle godine na specijalizaciju, ona je iz Dubrovnika i vjerujem da će ovdje i ostati. Doktor bi zasada trebao ići u Lapad, ali ćemo vidjeti – ističe Bazdan dalje. Jedna je neobična, ali pozitivno neobična situacija u lapadskoj pedija­trijskoj ambulanti u DOC-u.

— Doktorica Marija Sršen radi četiri sata dnevno, na koja ima pravo iz miro­vine. Pokriva ordinaciju i mislim da joj ide prilično dobro. Uostalom, ona je zaista velika stručnjakinja u svom poslu, kojeg i obožava. O njoj ne treba govoriti puno, ali moram istaknuti – sama je došla k nama, uvidjevši pro­blem s pedijatrima. Stavila se na ras­polaganje na čemu joj se do neba zahvaljujem. Ne znam osobu koja je to negdje tako napravila – zahvalan je naš sugovornik. Dotičemo se i druge teme koja je često u javnom prostoru, gine­kološke ordinacije u Župi dubrovačkoj.

— Doktor Ante Daničić radi dvije smjene, svoju i suprotnu, nemamo trenutno drugih mogućnosti. No, ista­knuo bih nešto što se često zaborav­lja – Župa dubrovačka nije imala svoju ginekologiju, Dom zdravlja je napra­vio izuzezan napor, i materijalno i kadrovski, kako bi se priča pokrenula. Kad je došla doktorica Nina Lale Jurić, nanovo smo osnovali jednu ordinaciju koja nažalost nije zaživjela – mada ima određen broj upisanih žena. Naše ordi­nacije doktora Željka Bačića i doktorice Lale Jurić su ‘full’, ne mogu predah­nuti za vrijeme svog radnog vremena – napominje dalje Bazdan. Očekuje se, dodaje, novi zakon koji ‘nije idealan, ali ima jednu dobru stvar’.

Funkcionalno povezivanje ustanova
— Radi se o funkcionalnom povezivanju ustanova. To će nam dati osnovu da se možemo nadopunjavati te ako uspi­jemo dodatno angažirati određene specijalističke doktore da rade ovdje pojedinim danima. To bi se moglo pozitivno pomaknuti. Sve ovisi od mjesta do mjesta, od liječnika do liječ­nika i hoćemo li uspjeti složiti finan­cijsku konstrukciju. Nećemo moći plaćati ni približno kao privatnici, no ipak i ovaj koncept pruža određene prednosti – dodaje dalje.

— Vrlo izazovno vrijeme je pred Domom zdravlja i svim javnim usta­novama u zdravstvu. Bolnici je malo lakše, ali zasigurno svi imaju problem s liječnicima i određenim strukama. Interes za specijalizacijama se promi­jenio i naginje ka onim specijalizaci­jama gdje se može realizirati privatna praksa. Atraktivne su oftamologija, dermatologija, gdje se može ‘koketi­rati’ s privatnim. Država to mora orga­nizacijski regulirati – zaključuje naš sugovornik, ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan.

Pročitajte još

Program Le Petit Festivala 2024.

Dulist

KOJA IDEJA!? Stao nasred puta na pumpi da bi oprao auto

Dulist

Ako ste danas tužni ili bezvoljni, otiđite se okupati jer i znanstvenici dokazuju kako nas plivanje čini sretnima

Dulist