Unatoč tome što je tek sredina ljeta, i prije nego što se roditelji 'okrenu' njihova djeca će već za mjesec dana sjedati u klupama. Nova školska godina za osnovnoškolce počinje 2. rujna, a od ove godine više ništa neće biti isto.
Započinje provedba velike strategije izmjene školstva u Hrvatskoj. Ono što roditelje, a i malo starije školarce 'muči', jest hoće li se obrazovanje produžiti za jednu godinu, odnosno hoće li djeca morati ranije kretati u školu, kako će izgledati devetogodišnji sustav, što je Vladin plan i što nas uopće čeka na jesen.
Najvažnija je promjena kurikuluma
O ključnim točkama kojima su potrebne hitne izmjene kratak komentar je za duList dao profesor Neven Budak, voditelj Nacionalnog operativnog tijela za izradu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.
– Na svim obrazovnim razinama postoji niz nužnih izmjena. Najvažnija je promjena kurikuluma, kako u osnovnoj školi, tako i u srednjim školama s time da se nastavni sadržaji i metode poučavanja usklade s uzrastom i sposobnostima učenika te da dovedu do željenih kompetencija koje svaki učenik mora imati na kraju određene obrazovne razine. Pa i na visokim učilištima treba preispitati studijske programe i revidirati ih na načelima svrhovitosti, učinkovitosti i racionalnosti. Međutim, treba naglasiti kako se, istina, stvari trebaju mijenjati žurno, ali se ne može očekivati da će promjene biti brze. Mnoge od tih promjena treba temeljito pripremiti, kako ne bismo zapali u neke nove pogreške. Primjerice, treba prvo izraditi novi nacionalni kurikulum, a potom i predmetne. Za to će trebati do dvije godine, a bez toga nema ozbiljnih promjena u školstvu – istaknuo nam je profesor Budak.
Informaciju koja je 'procurila' i prije školske godine, o tome kako će se predmeti spajati, Budak odlučno demantira, ističući kako su u medijima njegove riječi izvučene iz konteksta. U hrvatskoj javnosti pojavila se naime informacija o tome kako će se ukinuti, rekonstruirati ili čak i uvesti predmeti koji trenutno ne postoje u našim školama, a sve u svrhu manjeg opterećenja učenika. Najčešće spominjani predmeti bili su oni prirodoslovni. Prava istina je, ističe Budak, kako smo još daleko od izrade kurikuluma, pogotovo predmetnih, i ne može se prognozirati što će biti s pojedinim predmetima.
– To i nije posao skupine koja radi na Strategiji. A da bi učenike trebalo rasteretiti nepotrebnih sadržaja, o tome nema dvojbe. Glupo je da djeca u osnovnoj školi uče ono što trebaju znati tek kao studenti – ističe Budak.
– Devetogodišnje osnovnoškolsko obrazovanje kakvo počinje od jeseni nije ono što predlažemo u Strategiji. Od jeseni se nastavlja stara osmogodišnja osnovna škola kojoj se pridodaje jedna godina predškole. Mi predlažemo uvođenje devetogodišnje osnovne škole bez obavezne predškole. Hoće li se djeca lako prilagoditi na obaveznu predškolu ovisi o tome kako će se s njima raditi. Mi se bojimo tzv. „školifikacije“ vrtića, odnosno pretvaranja vrtića u mjesto učenja na način ne baš primjeren djeci tog uzrasta – naglašava Budak.
Često se kolokvijalno ističe kako je jedan od najvećih neuspjeha nove strategije ukidanje polugodišta, međutim, ovdje se ne radi o ukidanju polugodišta, već ocjenjivanja na polugodištu.
– Polugodišta zapravo nisu ukinuta, nego je ukinuto ocjenjivanje, koje je samo jedan element ustroja obrazovnog ciklusa po polugodištima. Mislim da je prerano procjenjivati kakav je učinak ukidanja ocjenjivanja. To trebaju za koju godinu pokazati ozbiljna istraživanja – ističe Budak.
Strategija po kojoj bi se u potpunosti obnovilo školstvo u Hrvatskoj, predviđa dugoročne i postupne promjene, ističe profesor Budak, a trebala bi biti prihvaćena u siječnju 2014. godine.
– Provedba strategije ima za krajnji cilj 2025. godinu. Nema sumnje, međutim, da će se i nakon toga morati jednako intenzivno raditi na usavršavanju sustava, jer je to posao koji nikada ne prestaje, shvaća li ga se ozbiljno – naglašava Budak.