Zanimljivosti

Biti festanjul iznimna je čast

Biti izabran za festanjula Feste svetoga Vlaha iznimna je čast, kako za pojedinca, tako i za njegovu obitelj. Slažu se s time i ovogodišnji festanjuli, pomorac Miho Trojanović iz Trstenog i obrtnik Stjepo Aksić iz Rožata.

Miho Trojanović rođen je 1955. u Trstenom, sin je Nika i Marije rođene Bošković, a srednju i višu pomorsku školu završio je u Dubrovniku.
– Dvadeset tri godine plovio sam na Atlantskoj plovidbi te slijedećih dvanaest godina po stranim firmama. Već 15 godina zapovjednik sam broda i plovim na stranom brodaru- govori o sebi i svom profesionalnom putu Miho Trojanović kojemu je izbor za festanjula Feste Svetoga Vlaha izuzetna čast:
 
UZ BOŽJU POMOĆ
 
-Izuzetna je čast da ste odabrani, kao i to da ste član toga lijepog društva. To vam ostaje u sjećanju cijelog života, ali je i velika obaveza kako bi sve prošlo u najboljem redu. Nadamo se da će uz Božju pomoć tako i biti – zaključuje Trojanović.
 I članovima njegove obitelji iznimna je čast što je njihov suprug i otac izabran za festanjula.
 

Svima je drago, poznanici i susjedi stalno čestitaju, posebno jer su rjeđi festanjuli sa zapadne strane. Ljudima je drago da nas ima i jer se tradicija slavljenja Svetoga Vlaha, koja je od nedavno pod zaštitom UNESCO-a nastavlja

– Suprugom Lucom oženio sam se 1986. godine. Imamo dvoje djece, kćer Nikolinu, koja ima 21 godinu, inače studenticu i sina Domagoja koji ima 19. godina, inače maturanta. Supruga Luce po zanimanju je trgovac, ali dugo godina ne radi – priča Miho Trojanović.
Stjepo Aksić, rođen je također 1955. u Majkovima, sin je Antuna i Ane rođene Kraljević, a osnovnu školu završio je u Majkovima i u Slanome, a kasnije i Obrtničku školu u Dubrovniku. Po zvanju je mehaničar brodostrojarskog smjera, a po zanimanju obrtnik u istom zvanju.
– Oženjen sam Nikicom Kristović iz Rožata i otac sam četvero djece. Najstarija kćer Marijana rođena je 1979.godine, završila je Ekonomski fakultet za turizam i vanjsku trgovinu. Kćer Zrinka je rođena 1981. , a radi na dubrovačkom sudu kao sudski zapisničar – referent. Kćer Antonija rođena je 1991. i radi u frizerskom salonu sa suprugom u hotelu Petka. Najmlađi sin Hrvoje rođen je 1993. godine i trenutačno je nezaposlen – priča o svojoj obitelji Stjepo Aksić, koji je ponosni djed dviju djevojčica:
-Imam dvije unučice, mlađa ima oko mjesec dana, ime joj je Loreta, a starija Karmen, učenica je sedmog razreda osnovne škole – naglašava i dodaje kako je za cijelu obitelj velika čast što je upravo on izabran za festanjula.
 
PONOS ROŽATA
 
– Velika mi je to čast i ponosan sam što sam izabran. Potvrda je to da je moj životni pravac ispravan i da radim pravu stvar – zaključuje Aksić.
Njihova okolina, kažu, također je zadovoljna njihovim izborom, posebno zbog činjenice što su dosada za festanjule manje birane osobe sa zapadne strane Dubrovačke biskupije.

Ovo je i prva proslava za našeg biskupa mons. Mate Uzinića. Prigoda je to da pošalje poruku ljudima, stoga će on predvoditi Festu Svetoga Vlaha
 

 -Svima je drago, poznanici i susjedi stalno čestitaju,  posebno jer su rjeđi festanjuli sa zapadne strane. Ljudima je drago da nas ima i sa zapadne strane, jer su većinom izabrani oni sa područja Konavala, Župe dubrovačke i Grada. Drago nam je da se ova tradicija slavljenja Svetoga Vlaha koja je od nedavno pod zaštitom UNESCO-a nastavlja,  jer bi bila velika šteta da se izgubi- ističe Miho Trojanović.
Načuli smo i kako je Stjepo Aksić ponos Rožata, a on nam je samo skromno odgovorio:
-Ljudi zovu i čestitaju. Drago im je da je netko iz Majkova i njihove sredine izabran za festanjula – zaključuje Stjepo Aksić.
Sada slijedi obilaženje teritorija Dubrovačke biskupije, od Prevlake do Stona treba uručiti Proglas i poziv na Festu Svetoga Vlaha.
 

REKTOR DON TOMA LUČIĆ O 1040. FESTI
40 godina od prve javne proslave
 
Rektor Crkve svetoga Vlaha don Toma Lučić ističe kako mu je ova 1040. Festa svetoga Vlaha iznimno draga. A razlog je slijedeći:
– Ovo nije nekakva posebno zaokružena godišnjica, ali meni je posebno važna ova 1040. godina slavljenja Svetoga Vlaha upravo jer je prošlo 40. godina od prve javne proslave Svetoga Vlaha i mise na otvorenome. Te 1972. obilježavala se 1000. godišnjica. Svima je jasno dokle je tada Crkva mogla izlaziti i koliko je bila zastupljena u javnosti. Skoro nikako. Tada je samo Sveti Vlaho izlazio vani. Nitko drugi nije smio. Procesija je bila nedjeljom, nije se mogla održati radnim danom, dok misa na otvorenom nije dolazila u obzir. Ipak, na 1000. godišnjicu prihvaćena je naša molba i iz Beograda je stigla dozvola da misa bude ispred Katedrale i Kneževa dvora. Nakon 1000. godina slavljenja bilo je teško odbiti molbu, a sam Tito je intervenirao da se odobri misa na otvorenom. To mi je bilo čudo i to spominjem u ovogodišnjem Proglasu – ističe don Toma Lučić i dodaje kako broj 40 očito ima neko značenje:
– Ova godišnjica mi je draga i posebno naglašena jer u Bibliji i Svetom pismu sve su nam brojevi 40 – 40. godina Židova kroz pustinju, za vrijeme velikog potopa kiša je padala 40 dana i noći, Isus u pustinji posti 40 dana, Korizma traje 40 dana. I ovih 40 godina očito nam nose neku poruku – ističe rektor.
– Ovo je i prva proslava za našeg biskupa mons. Mate Uzinića. Prigoda je to da pošalje poruku ljudima, stoga će on predvoditi Festu Svetoga Vlaha – napominje don Toma i dodaje kako će i prigodni program Feste biti popraćen zanimljivim sadržajima.
Tako Grad Dubrovnik priprema veliku izložbu o Svetom Vlahu, izlazi i monografija o Svetom Vlahu, dok će knjiga „Sveti Vlaho, Biskup iz Sebaste“. francuskog autora armenskog podrijetla Armanda Tchouhadjiana biti prevedena na engleski jezik.
– Tako Sveti Vlaho i ove godine donesi nešto novo. U Makedoniji postoji jedna pravoslavna crkva posvećena Svetom Vlahu ili kako ga oni  nazivaju Blažu. Oni bi htjeli čvršću vezu sa Dubrovnikom, ali nismo još sve utanačili – naglasio je don Toma, dodavši kako se nada da će Festa svetoga Vlaha 2012. biti „ ne samo lijepa, već i posebna“.

 

TRADICIJA IMENA VLAHO
10 dječaka s parčevim imenom
 
Dok je u ostatku Hrvatske češće u upotrebi ime Blaž, od davnina na dubrovačkom području koristi se grčka inačica Vlaho. Don Toma Lučić kaže kako je zadnjih nekoliko godina krstio 10 dječaka po imenu Vlaho, a posebno mu je drago što među 60 živućih festanjula, njih šest nosi ime Vlaho, te šest ime Nikola.

Pročitajte još

Danas obilježavamo Svjetski dan humanitarnog rada

Dulist

Na današnji dan Dubrovnik je postao prvi hrvatski olimpijski grad

Dulist

GOTOVO NEDIRNUTA VIZURA ‘CRNOG POLJA’ Ovako je igralište ispred Pomorske škole izgledalo 70-ih

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija