U hrvatskoj Vladi zgranuti su nediplomatskim istupom ministra prometa BIH Damira Hadžića koji je u ponedjeljak u Zagrebu otvoreno upozorio Hrvatsku da ne gradi Pelješki most bez suglasnosti BIH-a, donosi Novi List.
U Banskim dvorima izgleda ozbiljno se razmatra opcija da Hrvatska granični spor s BIH riješi ratifikacijom Sporazuma o granici koji su još 1999. godine potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. Parlament susjedne države taj je dokument, za razliku od Sabora, već odavno ratificirao. Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić jučer je neizravno govorila u korist Sporazuma istaknuvši kako treba razmotriti mogućnost ratifikacije.
No u HDZ-u se protive tome, što je potvrdila glasnogovornica HDZ-a Silvana Oruč Ivoš.
– Iako je Tuđman potpisao taj Sporazum, mi smo protiv dijeljenja hrvatskog teritorija. Neosporno je da vrh Kleka i Veliki i Mali škoj pripadaju Hrvatskoj, a ne BIH, za to postoje brojni pisani dokazi. Zbog toga nismo željeli ratificirati Sporazum, a i sada smo protiv toga. Ratifikacija ne može biti uvjet BiH za Pelješki mosta jer ga Hrvatska ima pravo izgraditi –zaključila je.
Novi List neslužbeno doznaje kako su iz Zagreba u Sarajevo već poslani signali da je Hrvatska spremna napraviti krupan korak i ratificirati ugovor koji već godinama izaziva velike političke prijepore. Vlada Iva Sanadera je u studenom 2005. godine odlučila Sporazum ratificirati po hitnom postupku, ali su ubrzo morali odustati zbog burnih reakcije HDZ-ovih zastupnika i vlasti Dubrovačko-neretvanske županije. Sporne su, naime, odredbe kojima je Tuđman predao BIH vrh poluotoka Kleka te nenaseljene otočiće Veliki i Mali školj u Malostonskom zaljev. Razlog što su ta četiri četvorna kilometra prostora pripala BIH leži u činjenici da su od 1974. godine upisana u katastarsku općinu Neum, premda hrvatski povjesničari i međunarodni pravnici tvrde da je prije toga skoro šesto godina to bio hrvatski teritorij u raznim državnim zajednicama kojih je Hrvatska bila dio. Vlasnici zemlje na Velikom i Malom Školju su hrvatski državljani.
Za ratifikaciju u Saboru, navodi Novi List, ne bi bili nužni glasovi HDZ-ovih zastupnika jer se u ovom slučaju radi o utvrđivanju, a ne promjeni granice, pa nije potrebna dvotrećinska većina, već je dovoljno da za Sporazum glasuje 76 zastupnika. Tako je bilo i sa sporazumom o međunarodnoj arbitraži sa Slovenijom. Postojala je ideja da se, po uzoru na upravo taj sporazum, i spor s BIH riješava međunarodnom arbitražom, no čini se da naši susjedi, sa Sporazumom Tuđman – Izetbegović u rukama, nisu bili zainteresirani za takav aranžman.
U listopadu 2010. i predsjednik Ivo Josipović založio se za ratifikaciju Sporazuma. Nakon razgovora s članom predsjedništva BIH Bakirom Izetbegovićem izjavio je da je to »jedan o mogućih načina rješavanja otvorenih graničnih pitanja između Hrvatske i BIH«.
U Uredu predsjednika jučer nisu željeli komentirati ništa u vezi s tim Sporazumom