Nakon tri desetljeća u domove zdravlja diljem države, uključujući naravno i pet koliko ih broji naša županija, vraćaju se klinički psiholozi i logopedi. I za obratiti im se za usluge, odnosno pomoć, neće čak biti potrebna ni uputnica. Ova reforma je u fazi javnog savjetovanja nakon čega predstoji raspisivanje javnog natječaja. I to je samo početak provedbe Programa osnaživanja mentalnog zdravlja koji, po uzoru na pristup mentalnom zdravlju Europske Unije, koje je Hrvatska članica čitavo desetljeće, svoje uporište nalazi u izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju donesenima u travnju 2023. godine. Nadalje je predviđeno, najavio je ministar Vili Beroš, ‘uvođenje posebnih dispanzera, posebnih savjetovališta i mobilnih timova, a koji će se uspostaviti skorašnjim donošenjem nove Mreže javne zdravstvene službe’. Za pojašnjenje smo pitali ravnatelja Doma zdravlja Dubrovnik Branka Bazdana koji nas je na samom početku razgovora podsjetio na obvezu da se do 1. siječnja iduće godine svih županijskih pet domova zdravlja ujedine u jedan. U svakom slučaju – posla kao u priči! Logično je bilo pitati ga kojim redoslijedom će se svi navedeni parametri reforma odvijati.
Psiholozi za 3-4 mjeseca
-Sve što ste nabrojili naravno obvezuje i nas. Nakon što prođe ovo javno savjetovanje vezano za uvođenje kliničkih psihologa i logopeda raspisat ćemo javni natječaj. Po mojoj procjeni to bi moglo biti kroz nekih 3 do 4 mjeseca. E sad hoće li se tko javiti, hoćemo li uspjeti koga dobiti – to je već pod velikim znakom upitnika! Opće je poznata stvar da je kod nas, kad su u pitanju ove struke, riječ o deficitarnom kadru. Mi doduše već imamo dva psihologa pri medicini rada, ali oni nisu klinički psiholozi, a reforma predviđa kliničke psihologe. I još trebamo naći logopede – kazao nam je Bazdan. Iz razgovora s njim stječe se dojam da postoji ‘šum u komunikaciji’ između nadležnih pri resornom ministarstvu i čelnika domova zdravlja jer je indikativno da u ovoj fazi on nema informaciju o broju kliničkih psihologa i logopeda koje će trebati pribaviti za Dom zdravlja Dubrovnik.
-Brojke su određene prema županijama, a ne domovima zdravlja. Za našu su županiju predviđena tri klinička psihologa, a domova zdravlja je pet. Mogu samo pretpostaviti po logici stvari da je Domu zdravlja Dubrovnik namijenjen jedan. Dva su doma zdravlja u Neretvi, dva na Korčuli, pa opet logički mogu pretpostaviti da će drugi u Neretvu, a treći na Korčulu – zaključio je ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik.
Bez uputnice! Kako?
Zanimalo nas je kako će to funkcionirati bez uputnica. Šetaš ulicom i promisliš ‘Uh baš bi mi sad dobro došao razgovor s psihologom!’, ušetaš i olakšaš dušu?!
-Pretpostavljam da će biti nešto nalik postupku kao i kad je u pitanju liječnik obiteljske medicine. Naručite se i dođete u zakazani termin, a onda vam klinički psiholog ili pak logoped po potrebi daju uputnicu za dalje. Da vam pravo rečem, znam koliko i vi, nego eto ovo što govorim mi nalaže logika – iskren je Bazdan pred kojim je, kaže, hrpa posla. A osim kliničkih psihologa i logopeda ima za zadatak još uvesti posebne dispanzere, posebna savjetovališta i mobilne timove.
– Ovo s kliničkim psiholozima i logopedima ćemo odraditi, međutim s ostalim što navodite ne mislimo se početi baviti dok ne obavimo ogroman posao koji je pred nama, a to je spajanje pet županijskih domova zdravlja u jedan. I taj se posao ima obaviti do kraja ove godine. E tek nakon toga možemo se početi baviti tim posebnim dispanzerima, savjetovalištima i mobilnim timovima – jasan je Bazdan kojega smo još zamolili da nam pojasni kakva su to savjetovališta u planu i kakvi mobilni timovi.
-To bi bila svojevrsna sestrinska preventivna savjetovanja. To čak nije ni loše, naročito uzmemo li u obzir činjenicu da imamo problem s malim brojem liječnika pa bi im to moglo olakšati posao. Međutim, isti problem imamo i s medicinskim sestrama. Naprosto ih je premalo, tako da ne znam kako će to biti izvedivo. Ali ponavljam, kao ideja je dobro! Što se mobilnih timova tiče mi ih već imamo, ali to su palijativni timovi. Mislim da je u ovoj reformi riječ o uvođenju mobilnih timova za područja na kojima nema liječnika, pa da ih obilaze nekih dva do tri puta tjedno – pojasnio nam je Bazdan.
U teoriji sjajno, a je li provedivo?
‘Program osnaživanja mentalnog zdravlja, kojim nakon 30 godina vraćamo psihologe u domove zdravlja diljem Hrvatske, pokazuje naš jasan reformski smjer prema sveobuhvatnoj brizi za mentalno zdravlje naših građana. Navedenim međuresornim i interdisciplinarnim aktivnostima idemo u korak s pristupom Europske unije mentalnom zdravlju, koji je prije svega, sveobuhvatan, što u hrvatskom zdravstvenom sustavu ima i reformsku dimenziju. Nadalje, kroz formiranje dispanzera i mobilnih timova na razini domova zdravlja, slijedimo EU tri glavna načela u području mentalnog zdravlja – odgovarajuću i učinkovitu prevenciju, pristup visokokvalitetnoj i pristupačnoj zdravstvenoj skrbi i liječenju u području mentalnog zdravlja te reintegraciju u društvo nakon oporavka, što je u skladu i s našim Strateškim okvirom razvoja mentalnog zdravlja u Hrvatskoj donesenim 2022. godine’ – izjavio je optimistično Beroš, a objavljeno je na stranici Vlade RH. Zaista, u teoriji navedeno zvuči sjajno, ali uzmemo li u obzir činjenice o kojima smo i pisali a tiču se teške krize do razine kolapsa u sustavu primarne zdravstvene zaštite, nameće se pitanje je li ovo, koliko god dobro bilo, zaista prioritet. Pored pedijatara kojih nemamo a posao tih kojih nema obavljaju oni umirovljeni. Pored liječnika obiteljske medicine kojih nemamo, rade umirovljenici, većina ostalih su stariji od 50 godina života, a specijalista ‘ni na tiru od puške’. Na ovom našem području makar. Pored nedostatka ginekologa u okviru te iste primarne zdravstvene zaštite koja ako nije prioritet – e onda zaista ne znamo što je!
BEROŠ POHVALIO NEKE DOMOVE ZDRAVLJA ZA SURADNJU
Zašto nije naš?
Misiju unaprijeđenja mentalnog zdravlja, kazao je Beroš, ‘prepoznali su Dom zdravlja Splitsko – dalmatinske županije, Dom zdravlja Zagreb Istok i Zagreb Zapad, Dom zdravlja Čakovec, Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije te nam se uskoro pridružuju i Dom zdravlja Osječko-baranjske i Varaždinske županije, kao i Hrvatska psihološka komora, HZZO kao i Ministarstvo znanosti i obrazovanja u sklopu međuresorne suradnje’. Dom zdravlja Dubrovnik kao ni ostale županijske domove zdravlja Beroš nije pohvalio. Zašto? On valjda zna! Pitanje koliko je, u strastvenoj ćelji da se reforma provede, spreman realno sagledati stvarno stanje stvari na terenu na ovom našem i dalje, usprkos teritorijalnoj povezanosti Pelješkim mostom, odcijepljenom i specifičnom krajnjem jugu zemlje.