U ovom trenutku u Dubrovniku u odnosu na prethodnu pandemijsku 2020. ne djeluje 26 ugostiteljskih objekata. Posljednji su to podatci kojima raspolaže Udruga ugostitelja Dubrovnik, no s obzirom kako su oni od prije koji mjesec, ističe za DuList predsjednik Ante Vlašić, vjerojatno je kako su brojke do lipnja porasle. Njihovu evidenciju, napominje teško je u potpunosti voditi jer se često vlasnici odluče otkazati zakup određenog prostora, ali ne i zatvoriti ukupno poslovanje. Tako su prema informacijama Grada Dubrovnika od travnja 2020. lani otkazani ugovori o zakupu javne površine za četiri ugostiteljska objekta unutar povijesne jezgre grada, a riječ je poimenice o Fat Cats-u i Lajk-a na Prijekome, Wine baru Skaramuča i Wine baru Malvasija u Dropčevoj ulici.
Posao stvarali godinama
— Za sve objekte osim Wine bara Malvasija već su zaključeni ugovori s novim zakupcima. Osim navedenih, za jedan ugostiteljski objekt – Koreanski restoran DING-DONG u Vetranićevoj ulici, ugovorni odnos istekao je 31. prosinca 2020. i nije podnesen novi zahtjev. Također, u razdoblju od 1. travnja 2020. godine do 8. lipnja 2021. Grad Dubrovnik sporazumno je raskinuo ugovor o zakupu poslovnog prostora na adresi Od Puča 13 koji je koristio zakupnik Klara Kuzhnini, a za koji je potom raspisan javni natječaj i za isti je odabran najpovoljniji ponuditelj. Društvo Kraš prehrambena industrija d.d. otkazalo je ugovor o zakupu poslovnog prostora na adresi Luža 1, a koji otkazni rok još nije istekao – iznijeli su te dodali: ‘Slijedom navedenog, za poslovne prostore u vlasništvu Grada Dubrovnika zakupni odnos prestao je za dva poslovna prostora u doba pandemije uzrokovane virusom COVID-19’.
Kako je glavni razlog zatvaranja vrata ugostiteljskih objekata bila upravo gos¬podarska kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa, slaže se i predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik Ante Vlašić. Nitko se nije sa zadovoljstvom odlučio na takav potez, kaže. Na to su ih jednostavno primorale (ne)prilike. Situacija ih je dovela do toga da su morali ugasiti posao koji su godinama stvarali. Istina, većini su vlasnici prostora izašli ususret dok su drugi na računu imali dovoljno sakupljenih novčanih sredstava za pokriti tekuće izdatke. Koliko ih se doista uspjelo ‘izvući’ znat će se kroz dva-tri mjeseca. Naime, turizam u ovom dijelu Hrvatske se ne popravlja tako brzo kao drugdje. Ostvareni prometi u lokalima su daleko od onih koji su potrebni za stvaranje održivog poslovnog okruženja. Svaka kuna pomaže u održavanju likvidnosti, ali ugostitelji ne uspijevaju pokriti sve troškove.
— Željno iščekujemo potvrde letova i popuštanja mjera ulaska u Republiku Hrvatsku prema drugim nacionalnostima. Zapravo, najviše pratimo što će biti s tržištem Velike Britanije. U zelenoj smo zoni EU, ali pitanje je kako će se organizirati putovanja. Ljudi su tako već dugo vremena pod restrikcijama pa čovjek izgubi naviku odlaska iz zemlje. Također, nadamo se da kod nas neće biti zatvaranja kao lani. Ako stvari krenu uzlaznom putanjom, stvorit će se optimizam pa vjerujem da će i poslovne banke konačno početi davati kredite za reizvlačenje iz krize – govori. Nažalost, nemaju svi jednaku perspektivu. Poneki lokali ugroženiji su od ostalih, a to ponajprije, objašnjava nam Ante Vlašić, ovisi o lokaciji – blizini smještaja, urbanoj ili npr. otočnoj sredini, ali i o ciljanoj skupini klijenata – otkuda oni dolaze i prilikama u njihovoj matičnoj državi.
Izazov pronalaska radne snage
Ugostiteljstvo je vrlo složen organizam koji ovisi o mnogo faktora, podsjeća. Situaciju ne olakšava ni odluka Stožera civilne zaštite RH koja je trenutno na snazi, a prema kojoj je dopušten rad restorana i usluživanje gostiju u zatvorenim prostorima, dok kafići i objekti koji poslužuju samo pića i dalje mogu raditi samo na otvorenom. Takva vrsta diskriminacije je apsurdna, ponavlja Vlašić, te ona zaista nema smisla. Isključivo je pitanje pravne definicije. To je, objašnjava, kao da dozvolite rad trgovini koja prodaje cipele, ali ne onoj s donjim rubljem. Nema nikakve razlike. Ako postoje odredbe koje se tiču razmaka unutar prostora, ne vidi kakve ona ima veze nudili se hrana ili kokteli. Od početka govore da nisu mjesta širenja koronavirusa. Po svim napravljenim statistikama, tvrdi, u Hrvatskoj samo se dva i pol posto oboljelih zarazilo u ugostiteljskim objektima, a u svijetu 2,4. Jednako tako suglasan je sa svakom inicijativom produljenja radnog vremena lokala pa i onom povodom Europskog nogometnog prvenstva koje počinje ovog vikenda.
— Ne postoji referentni dokaz da smo mi mjesta koja bi uopće trebala biti zatvorena. Mi se zalažemo da se radno vrijeme produlji do dva ujutro. Apeliram na one koji donose odluke da se ne igraju s tuđim životima – podvlači. A o glavu, itekako im se radi i odredbama novog Zakona o strancima. Mada je tržište rada liberalizirano, poslodavci od ove godine imaju dodatne obveze. Naime, prethodno zapošljavanju državljana trećih zemalja dužni su tražiti test tržišta rada za zanimanja koja nisu deficitarna, a Ministarstvo vanjskih poslova RH prije negoli izda dozvolu mora tražiti mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o samom poslodavcu. I inače smo imali problema s pronalaskom adekvatne radne snage, podvlači naš sugovornik, a sad ako budemo morali čekati da se isprazni cijela ‘berza rada’, opet ćemo izgubiti sezonu.
Njen početak na jugu Hrvatske itekako kasni zbog čega su se mnogi sezonci odlučili posao potražiti drugdje. Iluzorno je, ističe, bilo nadati se da će oni sjedati skrštenih ruku do 1. srpnja. Bude li se ova politika slijepo provodila, ne piše nam se dobro. ‘Država nas u tome opet opstruira’, tvrdi Ante Vlašić, a ‘upravo je ona ta koja tim potezom ponajviše gubi’. Inače, projekcije zarade u redovima dubrovačkih ugostitelja za ovu sezonu na razini su 35 posto prometa od 2019. Međutim, naglašava, to će ovisiti o dvije stvari – restrikcijama tijekom sezone, odnosno hoće li nas opet zatvoriti i hoće li naša ključna skupina koja bi inače ovdje došla, moći doputovati. Ugostitelji su u niskom startu. Prilagodili su svoju ponudu bilo cijenama, dodatnim ponudama, novim konceptom, prostorom ili radnim vremenom.
ZBOG STRAHA OD OKUPLJANJA
Ni televizori ne smiju biti na otvorenom
Za svako prvenstvo davali bi posebne popuste. Zarada mi tih večeri ne bi bila veća nego inače, ali sad je situacija drukčija. U posljednje vrijeme radimo samo s domaćima. Da je 2019., rekao bih da mi je sasvim svejedno, a ove godine bi mi baš dobro došla. Ne dozvoljavaju nam ni iznijeti televiziju vani zbog straha od mogućeg okupljanja. Uskraćeni smo i kapacitetom. Umjesto s pedesetak mjesta, radim s 28. Općenito, smatram da bi trebalo dozvoliti produljenje radnog vremena. U pitanju je ekonomija širih razmjera, ne samo Dubrovnika – komentirao je za DuList vlasnik pizzerie Castro Nikša Grljević i dodao kako mu je jasno da se moramo paziti širenja zaraze pogotovo jer još uvijek nismo dovoljno procijepljeni, ali dozvoljavanje načina rada unutar ‘sigurnih’ granica može se iznaći.
ZELENA ZONA EU
Ključ oporavka povratak letova iz Velike Britanije
Dubrovnik je od nedjelje i službeno u zelenoj zoni Europske unije, objavio je to na svome Facebook profilu gradonačelnik Mato Franković.
— Po standardima EU Dubrovnik je ušao u zelenu zonu, a ovakvim trendom za par dana u zelenoj zoni bit će i cijela Dubrovačko-neretvanska županija. Ovo nije slučajno, hvala svima koji već 15 mjeseci rade na suzbijanju ove bolesti. Potrebno je i dalje nastaviti s cijepljenjem. Jedino cijepljenjem možemo osigurati nastavak ovakvog trenda i ostati u zelenoj zoni. I upravo zbog toga s punim pravom možemo očekivati povratak turističkih aktivnosti. Naravno da odmah pišem i službeni dopis UK Vladi i da ću ih obavijestiti kako smo postigli standard koji su tražili. Dušobrižnici će se odmah javiti i reći evo ga opet on sa svojim pismima. Ključ je oporavak našeg turizma, a on će se u potpunosti dogoditi tek kada krenu i letovi iz Velike Britanije – napisao je Franković.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 9. lipnja 2021.