‘Poezija nikad nije izgubila svoju vjernu – žensku publiku’, kazao je u nedavnom razgovoru za Školsku knjigu akademik Luko Paljetak, povodom izlaska njegove nove zbirke pjesama, ‘Sedmerokuti neba’.
Snažnu i zanimljvu zbirku stihova – od kojih je prvi jednak završnom, čine 244 pjesme, a naš dragi akademik Paljetak mišljenja je kako treba repoetizirati svijet, repoetizirati Hrvatsku, jer, reći će, ‘poezija je danas svuda u svijetu, pa tako i u nas, u svojevrsnom uzmaku, povlači se pred prozom, onom dugom i onom kratkom’. No, ipak ostaje – ženska publika, jer, citirajući Majakovskog, Paljetak dodaje: ‘Kako u debelo uho zabiti nježnu riječ?’, dodajući kako ne treba pitati, već – to i činiti.
‘Vitez u tigrovoj koži’
Drugi iznimni uspjeh koji potvrđuje stalni nemir našeg akademika je fascinantni prepjev ‘Viteza u tigrovoj koži’ (Vepxistqaosani), glasovitog spjeva ‘gruzijskog Homera’ Šote Rustavelija.
U ovom spjevu od 1587 strofa, Rustaveli ispisuje ‘apologiju snage, ustrajnosti, jakih strasti i viteških običaja’, a ono što je Paljetka navelo na prijevod s francuskog i ruskog jezika jest – kazao je u razgovoru za Školsku knjigu – fascinacija vitezovima još od djetinjstva.
-Bilo je to vrijeme bez TV-a. Tada su vrlo popularni bili romani u nastavcima (…). Nismo ih mogli svi sve kupovati. U Nalješkovićevoj ulici jedinstvena teta Tone Tomas s isokog prozora svoje kuće, koja je u toj ulici bila najviša, svakog je tjedna čitala nove nastavke tih romana svima koji su je mogli čuti. Gutao sam sve što sam o vitezovima i sličnim junacima mogao tada dobiti u knjižnici – kazao je Paljetak za ŠK, dodavši kako su mu najdraži roamni iz tog doba bili Ivanhoe Waltera Scotta, Tri mušketira i Grof Monte Christo A. Dumasa, ali i filmovi poput Fanfan la Tulipe.
Najveći izazov u prijevodu velikog Rustavelija, kazao je Paljetak, bio je spomenuti oblik Rustavelijeve strofe, a ‘na mnogim mjestima i njegov zgusnuti, često višeznačan izraz i smisao’. Također je dodao kako Rustaveli nema bliskih rođaka u hrvatskoj književnosti, no…
-Po ‘istočnjačkoj dionici’ možda mu je djelomice blizak samo Gundulićev ‘Osman’. Šesnaestercem koji je glavni stih Rustavelijeva djela – koliko je meni poznato, pisana je samo glasovita pjesma Džore Držića Odiljam se.