Ime nas uz prezime obilježava od rođenja do smrti. Dobijemo ga nakon rođenja, a određuju nam ga roditelji.
Tako su tijekom 2011. godine najčešća imena, koja su roditelji na dubrovačkom području davali svojim tek rođenim djevojčicama i dječacima bila Lucija, Ana, Nika, Petra… Luka, Ivan, Petar, Marin…
Da se Hrvatska ubraja u niskonatalitetne zemlje, nije novost jer takva nas slika prati zapravo zadnjih 30 godina. Prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo stopa rađanja je oko 9 na 1000 stanovnika u zadnjih desetak godina, a od 1991. godine bilježimo više umrlih nego rođenih, odnosno “prirodni pad” stanovništva. Početkom svake godine, pa tako i ove, izvlače se podatci o broju rođene djece, koji je lani u odnosu na 2010. godinu manji kako u Hrvatskoj tako i na području Dubrovnika.
NEMA TROJKI I ČETVORKI
Naime, prema podatcima Matičnog ureda Dubrovnik u 2011. godini je rođeno ukupno 1087 djece, a zanimljivo je spomenuti kako su od tog broja 22 djece blizanci. Trojki i četvori nije bilo, kao ni godinu ranije. Spomenimo i to kako su blizance lani dobili supružnici Matić – gradska vijećnica Doris Lepeš Matić i suprug joj Pero Matić, direktor Hotela Plat.
Za razliku od 1087 djece upisanih u maticu rođenih u 2011. godinu ranije zabilježena je brojka od 1118 rođene djece među kojima su i 32 blizanca. No, iz Matičnog ureda Dubrovnik napominju da se podatci kako o broju rođenih, tako i o broju vjenčanja te umrlim osobama na području grada Dubrovnika, što ćemo također spomenuti, ne odnose samo na osobe koje imaju prebivalište u Dubrovniku već i puno šire.
Razlog je, kako navodi Niko Vukić, pomoćnik predstojnika Ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, jer je u Dubrovniku bolnica u kojoj se rađa i umire značajan broj osoba koje imaju prebivalište izvan njega, odnosno poradi njegove atraktivnosti u njega dolazi značajan broj osoba, čak i inozemstva, radi vjenčanja, a svi oni se upisuju u državne matice Matičnog ureda Dubrovnik, matičnog područja Dubrovnik.
29 BRAKOVA VIŠE
Kad smo se već dotaknuli vjenčanja spomenimo kako su ista bila brojnija lani nego 2010. godine. Naime, u 2011. godini sklopljena su 364 braka, a godinu ranije tek 335. Umrlih osoba lani je bilo više – u 2011. umrlo je 620 osoba, a godinu ranije 612.
Kada je riječ o broju novorođene djece u zadnje dvije godine slika je ista i na razini Hrvatske. Tako je lani u odnosu na prethodnu godinu broj novorođene djece drastično pao, te je rođeno 2 tisuće djece manje nego u 2010.godini.
Prema pisanju nekih medija pad broja novorođenih u 2011. od pet posto u odnosu na godinu prije najveći je u odnosu na prethodnu godinu u ovom stoljeću, no demografi u tome nisu vidjeli ništa neobično.
Razloge za takvu situaciju treba potražiti u nesigurnosti zaposlenja s kojom su u zadnje dvije godine suočeni brojni hrvatski građani (tome najbolje svjedoči brojka od 315 tisuća nezaposlenih), ali i nemogućnost rješavanja stambenog pitanja, što mnoge mlade ljude sputava u osnivanju ili širenju obitelji.
Top imena 2011.
Lucija, Ana, Nika, Petra, Marta, Iva, Marija, Lara, Dora i Gabrijela top je deste najčešćih imena koja su se lani davala ženksoj noivorođenčadi. Kada je riječ o dječacima to su Luka, Ivan, Petar Marin, Roko, Ante Ivano, Nikola, Josip i Marko. Zanimljivo je spomenuti kako je rok za prijavljivanje osobnog imena (ime i prezime) djetetu dva mjeseca od dana rođenja.
Na stranicama Ministarstva uprave piše i kako osobno ime djetetu određuju sporazumno roditelji, centar za socijalnu skrb ako se roditelji nisu sporazumjeli, jedan roditelj ako drugi roditelj nije na životu ili ne može izvršavati roditeljsko pravo ili je nepoznat, osoba kojoj je povjereno staranje o djetetu (uz prethodnu suglasnost centra za socijalnu skrb) ako roditelji nisu u životu ili ne mogu izvršavati roditeljsko pravo, centar za socijalnu skrb ako su roditelji nepoznati, posvojitelji posvojenom djetetu.
Nadalje se navodi kako prilikom određivanja imena djetetu roditelji mogu izabrati ime koje žele, a bitno je da željeno ime predstavljaju riječi koje po svom poimanju označavaju ime. Određivanje prezimena djeteta uvjetovano je prvenstveno zajedničkim prezimenom roditelja.
U slučaju različitih prezimena roditelja, roditelji mogu odrediti da dijete nosi prezime jednog od njih ili prezime i jednog i drugog roditelja. Dakle, roditelji ne mogu odrediti drugo prezime djetetu osim onog koje zajednički imaju oba roditelja ili jedan od njih.
Ističe se i kako je za pravni promet ograničen broj riječi kojim se osoba može služiti kao i kombinacija tih riječi odnosno imena. Ime i prezime kojim se osoba služi u pravnom prometu može sadržavati svako za sebe najviše dvije riječi.