Više od tristo ispitanika odgovorilo je na upitnik o tome kako posao utječe na njihov privatni život i uspijevaju li ostvariti ravnotežu, te izlazi li im pritom poslodavac ususret.
Istraživanje, koje je vodio portal MojPosao, kaže kako više od polovice ispitanika (60 posto) navodi da poslovne obveze jako utječu na njihov privatni život. Trećina ispitanika (32 posto) tvrdi da poslovne obveze malo utječu na njihov privatni život, dok svega 8 posto smatra da poslovne obveze ne utječu na njihov privatni život.
Posao u većoj mjeri utječe na privatni život žena nego muškaraca – 7 posto žena izjavilo je da im poslovne obveze ne utječu na privatni život, dok je isto izjavilo 14 posto muškaraca.
Privatni život više ‘pati’ kod zaposlenih u privatnim tvrtkama – 71 posto zaposlenih u privatnoj tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu navodi da im posao jako utječe na privatni život, dok je isto izjavilo 56 posto zaposlenih u privatnoj tvrtki u stranom vlasništvu.
Utjecaj posla na privatni život najčešće se manifestira nedostatkom energije potrebne za sve obveze (70 posto) i nedostatkom vremena za vlastite potrebe (64 posto).
Ujedno 58 posto ispitanika ističe da zbog posla nemaju dovoljno vremena za druženje s prijateljima, dok ih polovica (51 posto) osjeća frustraciju zbog neravnoteže privatnog i poslovnog života.
Ispitanici u najmanjoj mjeri navode da im posao negativno utječe na vrijeme koje provode s djecom (19 posto) i da zbog neravnoteže imaju osjećaj manje vrijednosti (16 posto).
Dvije trećine ispitanika (67 posto) smatra kako bi se ravnoteža poslovnog i privatnog života pozitivno odrazila i na produktivnost na poslu, dok ih petina (20 posto) smatra da zbog neravnoteže pati samo privatni život.
Kao ‘krivce’ otežanog usklađivanja poslovnog i privatnog života ispitanici najčešće navode stres povezan s poslom (66 posto), opterećenost poslom i kada ne rade (63 posto) i broj sati koje provode na radnom mjestu (60 posto).
Ravnotežu između privatnog i poslovnog života ispitanicima u najmanjoj mjeri otežava nerazumijevanje kolega za situaciju u kojoj se nalaze (13 posto) i količina poslovnih putovanja (8 posto).
Trećina ispitanika nije ništa poduzela po pitanju ravnoteže poslovnog i privatnog života
Bez obzira što im privatni i poslovni život nisu u ravnoteži, 61 posto ispitanika ima mogućnost otići s posla ukoliko se radi o hitnom slučaju. Polovica ispitanika (49 posto) sama bira kako i kada će koristiti pauzu za ručak, a 31 posto ispitanika ima omogućen fleksibilan početak i kraj radnog vremena.
Kod nešto više od petine ispitanika (23 posto) tvrtka ne izlazi u susret radi usklađivanja privatnih i poslovnih obveza.
Najviše ispitanika smatra da bi im mjera uzimanja slobodnog dana koji bi kasnije nadoknadili, olakšala usklađivanje poslovnog i privatnog života (39 posto).
Ispitanici također ističu da bi im mogućnost uzimanja godišnjeg odmora kada im odgovora uvelike poboljšala ravnotežu privatnog i poslovnog života (35 posto), isto kao i mogućnost rada od kuće (27 posto). Petina ispitanika (22 posto) navodi da tvrtka ne može učiniti ništa kako bi imali više vremena za privatne obveze.
Najmanje ispitanika, svega njih 5 posto, voljelo bi da im poslodavac omogući dovođenje djeteta na posao.
Na pitanje što su morali dodatno poduzeti kako bi uskladili posao i privatni život, gotovo trećina ispitanika (29 posto) angažirala je svoje roditelje da im pomažu u kućanstvu, dok ih je 24 posto dogovorilo s poslodavcem da im povremeno izađe u susret. Petina ispitanika (20 posto) dogovorila se s kolegom da ih povremeno zamijeni, dok ih 29 posto nije učinilo ništa po pitanju usklađivanja posla i privatnog života.