Posljednja dramska premijera 77. Dubrovačkih ljetnih igara, „Žena s mora“ Henrika Ibsena, u režiji Ivana Plazibata i dramaturškoj obradi Petre Pogorevc, premijerno će biti izvedena 20. kolovoza na otoku Lokrumu. Predstava u izvedbi Festivalskog dramskog ansambla na programu je i 21., 22., 23. i 24. kolovoza, s početkom u 21 sat.
O novoj produkciji sinoć govorili su ravnateljica dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara Senka Bulić, redatelj Ivan Plazibat i dramaturginja Petra Pogorevc, dok su članovi Festivalskog dramskog ansambla predstavili svoje uloge i podijelili dojmove o radu na predstavi.
„Može li ljubav postojati bez slobode?“ pitanje je koje Henrik Ibsen postavlja u „Ženi s mora“, jednoj od svojih najsuptilnijih i najintimnijih drama. U središtu priče nalazi se Ellida Wangel, kći svjetioničara odrasla na mjestu gdje se fjord susreće s otvorenim morem. Udana je za liječnika Wangela, kojega iskreno voli, no nikada nije preboljela tajanstvenog pomorca, svoju veliku ljubav čije pravo ime ne zna nitko, pa ni ona sama.
Kada se Stranac ponovno pojavi u njezinu životu i zatraži da preko noći napusti supruga i njegove dvije kćeri iz prvoga braka, Ellida se mora suočiti sa svojim osjećajima i donijeti presudnu odluku o tome kako želi živjeti. Tek kada joj Wangel prepusti slobodu izbora, on joj može dokazati bezuvjetnu ljubav – i upravo je time uspijeva zadržati.
Nova adaptacija Petre Pogorevc i Ivana Plazibata zadržava temeljne motive Ibsenove drame, ali ih iz norveškog fjorda premješta na mediteranski otok. U suvremenom kontekstu Ellida više ne bira samo između braka i ljubavne veze, nego prije svega – sebe.
Autori adaptacije posebnu pažnju posvećuju i sporednim likovima, razvijajući ih kroz prizmu vremena u kojem je generacijski jaz sve izraženiji. Dok se Ellida, Wangel i njihov stari prijatelj Arnholm suočavaju s vlastitim intimnim problemima i vraćaju u prošlost, mladi Bolette, Hilde i Lyngstrand sve jasnije prepoznaju koliko se brzo mijenja svijet koji su naslijedili.
Upravo preko njih „Žena s mora“ ponovno otvara i društveno-kritička pitanja kojima se Ibsen u svojoj kasnijoj fazi stvaralaštva djelomično udaljio. Mladi likovi postaju kritični prema stavovima prethodne generacije i aktivno se suočavaju s problemima svijeta koji im je ostavljen u nasljeđe.
Premještanjem ljubavnog trokuta između Ellide, Wangela i Stranca u suvremeni mediteranski kontekst, predstava otvara pitanja slobode, odgovornosti i mogućnosti da sami izaberemo vlastiti život, istodobno nastojeći ispričati priču koja zabavlja, ali i potiče na promišljanje.
Redatelj predstave je Ivan Plazibat, dramaturginja i suautorica adaptacije Petra Pogorevc, scenografkinja Zdravka Ivandija Kirigin, kostimografkinja Petra Pavičić, oblikovateljica svjetla Vesna Kolarec, skladatelj Hrvoje Nikšić, lektorica Ines Carović, a inspicijentica Stella Švacov Miletić.
U glumačkoj podjeli su Nina Violić kao Ellida Wangel, Franjo Dijak kao doktor Wangel, Nikolina Prkačin kao Bolette, Tea Harčević kao Hilde, Adrian Pezdirc kao Lyngstrand, Rakan Rushaidat kao Arnholm te Jure Henigman kao Stranac.
