Ova retrospektiva središnji je događaj proslave Pulitikinine stogodišnjce. Pokazani su njegovi najraniji radovi, još kao školarca, iz vremena prije Svjetskog rata, pa iz njegovog formalnog studija izlomljenog ratnim prilikama. A zatim, pratimo njegove radove kao profesionalnog slikara u kontinuitetu od sredine stoljeća. Bilo je zahtjevno suziti izbor njegovih slika u izložbene mogućnosti Galerije, ali proširujući izložbu informatičkom tehnologijom mislim da je njegovo stvaralaštvo dostojno i istinito prikazano. Za komorni format Pulitikinih slika i njihovu klasičnu modernost saloče Galerije pravi su izložbeni prostor – naglasit će nam za početak najave izložbe poznati hrvatski povjesničar umjetnosti Zdenko Tonković, vrstan poznavatelj dubrovačkog slikarstva, jedan od koautora izložbe.
Uz njega tu su Rozana Vojvoda, muzejska savjetnica Umjetničke galerije Dubrovnik te autorica i kustosica cjeline o crtežima Đura Pulitike, Jelena Tamindžija Donnart. Stručna suradnica na izložbi je velika poznavateljica opusa Đura Pulitike, povjesničarka umjetnosti i konzervatorica, Maja Nodari. Ovaj vrijedni kolektiv dao nam je svoje viđenje, ususret važnoj retrospektivi…
– Nastojali smo pratiti kronologiju njegovog slikarstva u stilskim mijenama i tipološkom registru. Nastojali smo pokazati bogatstvo u njegovoj likovnoj koncentriranosti, s primislima na glazbene forme i orkestarski zvuk – naglasio nam je gospar Tonković, dodavši kako je u ‘osobnom iskustvu Pulitika još živi suvremenik, no kako je svjestan da ga brzina širenja povijesnog vremena polaže u sedimente našeg ljudskog postojanja.’
– Ostaje moral njegove umjetnosti, njegova dosljednost, dubina doživljaja i snaga izraza – po kojima mu slike žive kao relevantna osobna teza podneblja hrvatskog Juga i naših zajedničkih obala – zaključuje vrijedni autor.
Rozana Vojvoda i Jelena Tamindžija Donnart odgovorile su nam čime su se vodile tijekom skupljanja materijala i kreiranja izložbe koja je pred nama.
– Retrospektivna izložba Đura Pulitike od samog je početka zamišljena kao timski rad – renomirani povjesničar umjetnosti i veliki poznavatelj dubrovačkog slikarstva gospar Zdenko Tonković bio je zadužen za istraživački rad i pisanje glavnog teksta kataloga, te kao kontakt u potrazi za slikama na području Zagreba, kustosica Jelena Tamindžija Donnart za obradu crteža Đura Pulitike iz privatnog vlasništva, a ja za potragu za slikama u Dubrovniku i Splitu, te zajedno s gosparom Tonkovićem za selekciju slika Đura Pulitike za izložbu. Stručna suradnica na izložbi Maja Nodari svojim nam je velikim znanjem pružala dragocjenu pomoć tijekom svake faze tog kompleksnog procesa. Prilikom skupljanja materijala gospar Tonković i ja željeli smo obuhvatiti što veći vremenski raspon i što veću raznolikost tema ali s ciljem da sve slikarove stvaralačke faze budu jednako zastupljene. Tako ćemo na izložbi vidjeti i niz slika iz pedesetih i šezdesetih godina kada Pulitika još uvijek nije ostvario svoju karakteristični i prepoznatljivi izričaj, slike u kojma se mogu iščitati utjecaji Petra Lubarde i stilska prožimanja Pulitike s Dulčićem i Maslom. Umjetnine su posuđene iz hrvatskih muzeja (Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka; Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu; Nacionalni muzej moderne umjetnosti u Zagrebu, Galerija umjetnina u Splitu) i od privatnih vlasnika, a izuzetno je važno da se u zbirci Umjetničke galerije nalazi veliki korpus izuzetno kvalitetnih djela Đura Pulitike – naglasila nam je Vojvoda. Na izložbi ć biti zastupljene 193 slike i 85 crteža.
Koliko je bilo teško prikupiti svu građu slikarevog bogatog i raznolikog opusa za ovu izložbu? – bilo je naše iduće pitanje.
– Skupljanje slika za ovu veliku izložbu bilo je jako zahtjevno. Kao početnu točku imali smo monografiju Đura Pulilitike autora Antuna Karamana iz 1998. godine, kataloge retrospektivnih izložbi Đura Pulitike iz 1996. i 1982. godine. Kada slike promijene vlasnike, potreban je detektivski posao da se otkrije gdje se slika sada nalazi. U pravili su vlasnici slika bili izuzetno susretljivi i željni pomoći da posudbom obogate našu izložbu, a imali smo dobru sreću da smo naišli na dragulje od slika koji do sada nisu bili izlagani. Pomogli su brojni sugrađani, brojne kolege, a ja se na pomoći posebice želim zahvaliti Katarini Alamat Kusijanović i Franu Cetiniću – dodala je Rozana Vojvoda, a što za njih dvije, nju i Jelenu znači biti velik dio ove iznimne retrospektive, odgovorile su nam u idućim recima.
– Volim biti dio retrospektivnih izložbi naših klasika jer mogu puno toga naučiti i zato što je velika privilegija okupljati stilski srodna djela koja su razdvojena u različitim zbirkama, različitim hrvatskim gradovima, vidjeti sve na jednom mjestu, promatrati stilski razvoj koji traje godinama sažet u liniji izložbe. Stavila bih poseban naglasak na radove pedesetih i šezdesetih godina jer nisu toliko poznati našoj publici, a ima uistinu sjajnih ostvarenja – istaknula je Rozana vojvoda, dok je Jelena Tamindžija Donnart dodala kako će se ‘prvi puta prikazati zbirka crteža iz privatnog vlasništva koji otkrivaju jednog drukčijeg Pulitiku.
– Vrsnog i preciznog crtača, ali i kao umjetnika sa svojim dvojbama i sumnjama koje je iskazao u formi crteža i skica tijekom priprema za veće radove – istaknula je Tamindžija Donnart.
– Izložbe velikih dubrovačkih klasika izuzetno su važne za program Umjetničke galerije Dubrovnik, to je naše poslanje i naša obveza. Očekujemo dobar prijem jer naša dubrovačka publika u pravili jako dobro reagira na ovakav tip izložbi – autorice su nam dodale za kraj.
Dodajmo još samo jednu ‘servisnu’ informaciju – izložba ostaje otvorena do 5. ožujka 2023. godine.
Vrijeme usko povezano sa slikarevim
Doista, bila je čast živjeti uz Đura Pulitiku
Unijeti cijelu sebe u neki rad možda i nije netočna opservacija u trenutku kada se rade ovakve biografske, odnosno dokumentarističke izložbe, jer sam doista uronila u sjećanja, razmišljanja, posegnula u bogatu dokumentaciju o slikaru Đuru Pulitiki, istodobno i u dio vlastitog života i života moje obitelji. Naime, od djetinjstva je moje vrijeme bilo usko povezano sa slikarevim, jer je on ženidbom za tetu Miru rođ. Simunić, sestru moje majke – postao dio naše obitelji. Željeli smo pokazati sugrađanina, publici dio slikareva života koji nije bio samo umjetnički i stvaralački, već duboko svakodnevan, ljudski. Ponudili smo kustosici izložbe ‘Nije on kriv, on je slikar’ u Pulitikinom atelijeru u tvrđavi sv. Ivana i cijeloj ekipi Umjetničke galerije Dubrovnik sve što smo mogli i što je sačuvano, uz naravno, i usmenu predaju. Doista, bila je čast živjeti uz Đura Pulitiku, baš privilegij – naglasila nam je Maja Nodari, povjesničarka umjetnosti i zaista prava čuvarica, njegovateljica naše baštine.
– Izložba u Atelijeru Pulitika uvod je u veliku, retrospektivnu izložbu nazvanu ‘Sto godina Đura Pulitike’ koja će biti postavljena u UGD. Priređivači, odnosno autori izložbe najavljuju doista veliku izložbu, uz napomenu da će se tu po prvi put vidjeti Pulitikini crteži i skice, što će upotpuniti njegov bogati opus. U tom katalogu sudjelujem rekla bih, kao Pulitikina biografkinja, s prilogom ‘Đuro Pulitika – vremenopis’. Naime, dugi se niz godina bavim pisanjem tekstova o slikaru Pulitiki, bilo da je riječ o predgovorima kataloga, prigodnim ili biografskim tekstovima. Sve to mi ne bi bilo moguće da ne raspolažem s doista bogatom dokumentacijom koju je godinama, odnosno desetljećima marno skupljala slikareva supruga, gospođa Mira Pulitika. Dragocjena su to svjedočanstva koja valja čuvati i nastavljati. Ujedno, nije nevažno spomenuti da sam bila i izvršiteljica oporuke Đura Pulitike, pa osjećam obavezu nastaviti čuvati ne samo dokumentacijske materijale, već memoriju na slikara, podsjećajući kako je Pulitika svojom posljednjom voljom ostavio Galeriji ‘Dulčić/Masle/ Pulitika’ ( dakle, Gradu Dubrovniku) 64 svoja djela. Eto, razni su i prepleteni motivi koji me vežu uz ovu veliku retrospektivnu izložbu, u ulozi njegove nećakinje, svjedokinje događaja, nositeljice obiteljskih sjećanja, najposlije povjesničarke umjetnosti. Bila mi je čast živjeti uz Đura, bivati u njegovom čarobnom atelijeru, poznavati njegovo veliko djelo. I najposlije, želja mi je da izložba uspije, a to znači da je vidi što veći broj posjetitelja i da uživa u njegovu djelu – zapisat će nam Maja Nodari.