Znanstvenici su razvili novi test krvi koji analizira biomarkere povezane s poremećajima raspoloženja, koji bi mogao biti prekretnica u načinu dijagnosticiranja i liječenja depresije te bipolarnog poremećaja.
Iako se za depresiju zna već stoljećima i od nje boluju stotine milijuna ljudi diljem svijeta, tradicionalna dijagnoza i dalje ovisi o kliničkim procjenama liječnika, psihologa i psihijatara.
Stručnjaci su u novom istraživanju identificirali 26 biomarkera u krvi pacijenata koji su varijabilno povezani s učestalošću poremećaja raspoloženja, uključujući depresiju, bipolarni poremećaj i manije.
– Biomarkeri mogu biti važan alat kod onih poremećaja kod kojih subjektivna percepcija pojedinca ili klinički dojam zdravstvenog djelatnika nisu u potpunosti pouzdani – rekao je psihijatar Alexander B. Niculescu sa sveučilišta Indiana.
– Ovi testovi krvi mogu otvoriti vrata preciznom i objektivnom praćenju reakcije na liječenje – dodao je.
Znanstvenici su na ovoj studiji radili četiri godine te su promatrali stotine pacijenata u Medicinskom centru Richard L. Roudebush i provodili niz testova za identifikaciju biomarkera ekspresije gena koji bi mogli biti povezani s poremećajima raspoloženja, piše Science Alert, a prenosi Index.hr.
Uzimali su krv onim pacijentima s depresijom koji su pristali sudjelovati u istraživanju tijekom svih sastanaka sa svojim psihijatrom i pratili njihovu promjenu raspoloženja. Zatim su usporedili te uzorke krvi s bazom podataka prikupljenih iz 1600 studija o ljudskoj genetici, ekspresiji gena i ekspresiji proteina i identificirali 26 biomarkera koji bi mogli biti povezani s depresijom i sličnim oboljenjima.
U završnoj fazi istraživanja su na drugoj skupini psihijatrijskih pacijenata pokušali utvrdili mogu li putem tih 26 biomarkera odrediti njihovo raspoloženje, depresiju i maniju
Ustanovili su da je 12 biomarkera bilo jako povezano s depresijom, šest s bipolarnim poremećajem, a dva s manijom.
Iako se za sada radi o znanstveno potvrđenom konceptu te nije poznato kada bi ovaj test mogao ući u široku upotrebu, znanstvenici se nadaju da će njihovi rezultati uvjeriti psihijatrijsku zajednicu da precizno medicinsko dijagnosticiranje može imati svoju ulogu u dijagnozi i liječenju depresije.
– Ovo je naš pokušaj da psihijatriju iz 19. stoljeća prebacimo u 21. stoljeće – rekao je Niculescu.