Koliko je poznato, za sada u EU nitko ne primjenjuje mjere kakve je najavio premijer Andrej Plenković. U Italiji nema potpora poduzetnicima ako im se radnici cijepe, kaže Aleksandra Šućur, politologinja koja živi pokraj Bergama. Takve potpore su nepotrebne, dodaje ona, jer u Italiji vlada prava jagma za cijepljenjem, ali nema dovoljno vakcina. Tako tvornice, tj. proizvodna i veća uslužna poduzeća organiziraju cijepljenje unutar svojih hala za zaposlenike i njihovu djecu iznad 12 godina, a onda organiziraju zajednički tulum kako bi proslavili, opisala je Aleksandra Šućur, piše Jutarnji.
Niti u Njemačkoj nema državnih potpora za radnike koji se cijepe, uvjeti za dobivanje su drukčije prirode.
-Državna potpora ide samo poduzećima za saniranje posljedica koronakrize – objasnila je Katarina Pejić, suradnica Josipa Juratovića, SPD-ova zastupnika u Bundestagu.
Mehanizam za oporavak
Svaka država članica sama odlučuje o prioritetima i sadržaju svojeg plana za oporavak i otpornost te o svojim programima za fondove kohezijske politike, navodi Europska komisija u svojem programu. Komisija je spremna podupirati države članice kako bi se osiguralo neometano uvođenje cjepiva protiv bolesti covid-19, a u programskom razdoblju 2021. – 2027. na raspolaganju je niz instrumenata EU u okviru kojih se može pružiti financijska potpora u tom pogledu. Primjerice, ulaganja u cilju podupiranja zdravstvenih reformi i otpornih, učinkovitih i pristupačnih zdravstvenih sustava prihvatljiva su u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost i mogu biti uključena u nacionalne planove za oporavak i otpornost. Nadalje, iz fondova kohezijske politike (Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond plus) te u okviru programa REACT-EU mogu se osigurati financijska sredstva za države članice i njihove regije u cilju jačanja njihovih zdravstvenih sustava za upravljanje aktualnom zdravstvenom krizom i oporavak od nje, ali i za osiguravanje njihove dugoročne otpornosti. Cijepljenje u Europskoj uniji, ali i državama izvan nje, nije obavezno: ne postoji cjepivo niti bilo kakav medicinski zahvat koji bi bio obavezan za odrasle poslovno sposobne osobe. Njima se cijepljenjem može uvjetovati određena aktivnost – odlazak na stadion, na primjer, i to zbog zaštite tuđeg zdravlja. No ne može ih se zakonski natjerati da se cijepe – to je nedopustivo zadiranje u njihovu slobodnu volju i odlučivanje o vlastitom zdravlju.
Zabranjen pritisak
Obavezna cjepiva dio država, među kojima je i Hrvatska, propisuje isključivo za djecu: prema tumačenju države, djeca nemaju mogućnost kvalificirano odlučivati o svojem najboljem interesu pa se intervencijom države roditeljima ne ostavlja mogućnost da postupe suprotno znanstvenim spoznajama o najboljoj zdravstvenoj praksi vezanoj za maloljetnike.
O tome da cijepljenje mora biti dobrovoljno govori i Rezolucija EU iz siječnja ove godine, koja, među ostalim, ističe kako građani moraju biti obaviješteni da cijepljenje nije obavezno, da nitko ne smije biti diskriminiran temeljem cijepljenja te da nitko ne smije biti pod političkim, društvenim ili bilo kakvim drugim pritiskom da se cijepi ako to ne želi učiniti.