Kultura

NE PROPUSTITE Na Supetru pogledajte predstavu ‘Što je nama Hekuba?’

hekuba najava

Što je nama Hekuba? (Tragedija s pjevanjem, plesom i jaukom) nastala je na temelju Držićeve Hekube inspirirane Euripidovim djelom.

Praizvedba se održava danas na Supetru, a premijera je dan kasnije, 19. srpnja.

Predstava se po ideji, dramaturgiji i režiji Mire Muhoberac i Vesne Muhoberac održava povodom 510 godina od rođenja Marina Držića Vidre (1508.– 1567.), Godine Troje (2018.) i Europske godine kulturne baštine 2018. Glume, plešu, pjevaju i sviraju studenti glume i mladi glumci.

Evo što su u programskoj knjižici zapisale autorice:
‘Zapisujući kraj renesansnog svijeta, prva sačuvana hrvatska književna i kazališna tragedija – Držićeva Hekuba, koju družina Bidzaro izvodi 1559. u pokladnom (!) okruženju, nakon što su vlasti dva puta zabranile prikazivanje godinu prije, strukturirana u pet činova, odnosno 2733 dvanaesterca i osmerca, antičku sudbinu i čovjekovu tragičnost preklapa postrenesansnom pohlepom i željom za vlašću: dok u prostoru krvi zakopane tragedijske osobe pokušavaju naći svjetlost ljudi nazbilj, u mrak ih tjeraju dramatične silnice mehanizma pohlepe, vlastoljublja, prijetvornosti, laži.

Banner 300x250 DU 1

Govor Držićevih dramskih osoba, protagonista i antagonista prve hrvatske očuvane tragedije, i jedine Vidrine tragedije, posljednjega njegova književnoga djela, nikako nije isti. Tradicionalan nije čak ni dvostrukorimovani dvanaesterac, koji često dobiva treći nerimovan stih, a i osmerci bježe iz svoje košuljice napravljene od četiri stiha kad prenose tuđi govor.

Držić je svjestan da živi u vremenu manirizma, u kojem se raspada stabilna društvena struktura, u kojem umjetnik, postajući svjestan egzistencijalnih svjetotvornih, okvirnih i vlastitih lomova, razglobljenost mora uprizoriti u građevini petočina teksta.
Marin Držić zato Hekubu piše kao dugi monolog koji se rastvara na monolog tužaljke i monolog vlasti. Postavlja se pitanje: tko je kriv?
Držić poslije Hekube nije napisao nijedno književno djelo. Otišavši iz Dubrovnika, umro je 1567. u Veneciji nepoznatom smrću. Hekubu spominje i Shakespeare u tragediji Hamlet, u stihovima: „Što Hekuba je njemu, što on Hekubi da za njom plače?” Nakon izvedbe Hekube 1559., odnosno uprizorenja družine Od Bidzara u zasad nepoznatom dubrovačkom prostoru, prvi je put ova tragedija, remek-djelo hrvatske sudbine, izvedena tek 1959. na Dubrovačkim ljetnim igrama, u parku Gradac, u režiji Branka Gavelle.’

Brod kreće iz stare gradske luke u 18 sati, pristaje na otok Supetar kraj Cavtata i vraća se u Porat nakon predstave. Ulaz na brod i na predstavu je slobodan.

Pročitajte još

Na koncertu Naire Asatrian prikupljeno 1880 eura za Lukasa Hasana

Dulist

‘IMPULS ŽIVLJENJA’ Izložbom Tonka Smokvine zatvara se umjetnički program SupetART

Dulist

Ivana Marija Vidović ponovno u žiriju natjecanja mladih talenata

Dulist