Četrnaest godina nakon što je duList otvorio priču o zemljištu u Gornjem Obuljenom, tada povezanu s prenamjenom prostora, mogućim pogodovanjem i planiranom izgradnjom trgovačkog centra, ista se zemljišna priča vratila pred gradske vijećnike. Ovoga puta ne kao prodaja gradskog zemljišta privatnom investitoru, već kao kupnja privatnog zemljišta za potrebe Grada Dubrovnika.
U trenutku kada je priča 2012. godine otvorena, Grad Dubrovnik vodio je tadašnji HNS-ov gradonačelnik Andro Vlahušić, dok je Olga Muratti, tada SDP-ova predsjednica Gradskog vijeća, bila njegova koalicijska partnerica. Danas, četrnaest godina kasnije, Muratti više nije u SDP-u, već u političkom prostoru Hrvatske stranke umirovljenika, ali je ponovno dio vladajuće većine, ovoga puta uz HDZ-ova gradonačelnika Mata Frankovića.
Na jučerašnjoj sjednici Gradskog vijeća HDZ-ovi vijećnici podignuli su ruku za kupnju zemljišta u Mokošici u katastarskoj općini Obuljeno. Oporba je bila suzdržana, a suzdržana je bila i gradska vijećnica Olga Muratti, čije su kćeri Sandra Tošović i Ivana Jerković vlasnice dijela zemljišta koje Grad sada kupuje.
Riječ je o česticama 205, 206/2 i 208, sve k.o. Obuljeno, za koje je na dnevnom redu 10. sjednice Gradskog vijeća bio prijedlog prihvaćanja ponude i potpisivanja ugovora o kupoprodaji. U drugoj točki vezanoj uz istu zonu Grad kupuje i čestice 207, 371/1, 371/2 i 371/3, kao i suvlasnički dio 312/384 čestice 372, također sve k.o. Obuljeno, koje su u vlasništvu, odnosno suvlasništvu Marka Šilje, Krista Šilje, Ilije Šilje, Sasche Ungera i Ksenije Janevski.
Podsjetnik na 2012.: Od pastoralnog centra do trgovačke zone
Priča počinje 2012. godine, kada je Gradsko vijeće, kojim je tada predsjedala Olga Muratti (SDP), usvojilo ciljane izmjene i dopune Prostornog plana uređenja i GUP-a Grada Dubrovnika za područje Gornjeg Obuljenog. Gradonačelnik je tada bio Andro Vlahušić (HNS), a odluke su donesene u mandatu tadašnje gradske koalicije u kojoj je Muratti, kao predsjednica Gradskog vijeća, imala jednu od ključnih političkih uloga.
Zemljište koje je prema ranijim prostorno-planskim rješenjima bilo predviđeno za javnu i društvenu, odnosno vjersku namjenu, s idejom izgradnje pastoralnog centra, prenamijenjeno je u zonu gospodarske, pretežno trgovačke namjene. Time se otvorio put gradnji trgovačkog centra.
U isto vrijeme Gradsko vijeće donosi i odluku o prodaji gradskog zemljišta ukupne površine 4.849 četvornih metara na području Gornjeg Obuljenog, po početnoj cijeni nešto većoj od 10,6 milijuna kuna.
duList je tada pisao kako su dvije kćeri Olge Muratti, Sandra Tošović i Ivana Jerković, vlasnice više čestica zemljišta u blizini budućeg trgovačkog centra. Otvoreno je, tada, pitanje mogućeg sukoba interesa jer je prenamjena prostora mogla povećati tržišnu vrijednost okolnog zemljišta.
Muratti je tada odbacivala optužbe, tvrdeći da Grad ne kupuje niti prodaje zemlju njezinih kćeri te da njihove čestice ne dodiruju neposredno gradsku zemlju. Naglašavala je kako su njezine kćeri zemlju dobile od pokojne tetke i kako u tome ne vidi vezu s odlukama Gradskog vijeća.
Agrokor, Konzum i posao koji je ipak sklopljen 2014.
Iako prva dražba za prodaju gradskog zemljišta iz rujna 2012. nije uspjela jer nije bilo službeno zainteresiranih kupaca, posao nije ostao samo na pokušaju.
Prema zapisniku s 19. sjednice Gradskog vijeća Grada Dubrovnika iz 2023. godine, Grad Dubrovnik i Konzum d.d. sklopili su 8. srpnja 2014. godine ugovor o kupoprodaji. Tada je još uvijek na vlasti bio Andro Vlahušić. Tim je ugovorom Grad Dubrovnik prodao Konzumu više čestica u k.o. Obuljeno ukupne površine 4.849 četvornih metara, zajedno s pravomoćnom lokacijskom dozvolom.
Konkretno, Konzumu su prodani dio čestice 193 površine 590 četvornih metara, čestica 194 površine 158 četvornih metara, čestica 195/1 površine 557 četvornih metara, čestica 195/2 površine 313 četvornih metara, čestica 195/3 površine 273 četvorna metra, dio čestice 201 površine 137 četvornih metara, čestica 202 površine 94 četvorna metra, čestica 203 površine 450 četvornih metara te dio čestice 1021/1 površine 2.277 četvornih metara. Sve zajedno činilo je 4.849 četvornih metara.
Cijena je iznosila 10.667.800 kuna, odnosno točno 2.200 kuna po kvadratu. Preračunato u eure, po fiksnom tečaju konverzije, riječ je o nešto više od 1,4 milijuna eura, odnosno oko 292 eura po kvadratu.
Dakle, ono što je 2012. započelo kao sporna prenamjena i najava prodaje za trgovački centar, dvije godine poslije pretočeno je u konkretan kupoprodajni ugovor s Konzumom.
Zemljište nije bilo jednostavna parcela, nego imovinsko-pravni mozaik
Međutim, iz kasnijih gradskih dokumenata vidi se kako prodaja nije bila kraj priče. Dapače, tada je zapravo počelo dugotrajno zemljišno preslagivanje.
U kupoprodajnom ugovoru bilo je predviđeno da će se naknadno sklopiti dodatak kojim će se, na temelju parcelacijskog elaborata, precizirati zemljišnoknjižne oznake, oblik i površina kupljenih nekretnina. To znači da Konzum nije kupio potpuno ‘čistu’ i jednostavno formiranu parcelu, nego zemljišni sklop koji je tek trebalo do kraja zemljišnoknjižno i katastarski urediti.
Zato gradonačelnik Vlahušić u ime Grada Dubrovnika s Konzumom 2016. sklapa Dodatak ugovoru o kupoprodaji. Tim se dodatkom pojedine ranije navedene površine pretaču u suvlasničke udjele na većim česticama. Primjerice, na čestici 193 Konzum se upisuje kao suvlasnik u omjeru 590/2388, na čestici 201 u omjeru 137/259, a na čestici 1021/1 u omjeru 2277/44096.
Drugim riječima, Grad i Konzum ostali su suvlasnici na dijelu zemljišta. Zbog toga je bilo potrebno sklopiti i Diobni ugovor, kojim se suvlasništvo trebalo razvrgnuti i kojim se trebalo precizirati koji dijelovi pripadaju Konzumu, a koji Gradu.
Diobni ugovor: Pokušaj formiranja građevinske čestice za trgovački centar
Diobni ugovor sklopljen je krajem 2016. godine. Njime se uređivalo razvrgnuće suvlasničke zajednice na česticama 193, 201 i 1021/1, sve k.o. Obuljeno.
Iz zapisnika je posebno važno da se navodi kako je, prema parcelacijskom elaboratu iz lipnja 2014., trebala biti formirana građevinska čestica 203 k.o. Obuljeno. Ta se nova građevinska čestica trebala sastojati od više dijelova okolnih čestica kako bi se stvorila funkcionalna cjelina za planirani trgovački projekt.
U praksi, cijeli projekt trgovačkog centra ovisio je o tome da se više zemljišnih dijelova složi u jednu građevinsku cjelinu. Konzumu su, prema Diobnom ugovoru, trebali pripasti dijelovi čestica koji ulaze u sastav novoformirane čestice 203, dok su Gradu trebali ostati preostali dijelovi.
Zašto se trgovački centar nije dogodio?
Ključni preokret dogodio se zato što investitor nije počeo graditi u roku.
U zapisniku iz 2023. navodi se kako je zahtjev Konzuma za izmjenu i dopunu lokacijske dozvole odbijen 24. siječnja 2018. godine. Razlog je bio taj što je potvrda na glavni projekt, izdana 1. rujna 2015., prestala važiti 1. rujna 2017. jer investitor u zadanom roku nije pristupio građenju.
Budući da je lokacijska dozvola prestala važiti, istekla je i potvrda parcelacijskog elaborata. Zbog toga se parcelacija nije mogla provesti u zemljišnim knjigama. Grad i Konzum, odnosno kasnije Konzum plus, ostali su u situaciji u kojoj je trebalo izrađivati novi parcelacijski elaborat i ponovno uređivati suvlasničke odnose.
Tu se nalazi jedan od ključnih elemenata cijele priče: Grad je najprije prodao zemljište za privatni trgovački projekt, ali projekt nije realiziran, a zemljišno-pravni odnosi ostali su nerazriješeni još godinama.
Od Agrokora, Konzuma plus do Fortenova
U međuvremenu se promijenio i vlasnički kontekst. Nakon postupka izvanredne uprave nad Agrokorom, na suvlasničke dijelove nekretnina koje su bile upisane na Konzum d.d. uknjižilo se društvo Konzum plus d.o.o.
To znači da se zemljišna priča, započeta u vrijeme Agrokorovih planova za “Centar Mokošica”, nastavila u posve drukčijim okolnostima: Agrokor je prošao kroz slom i izvanrednu upravu, Konzum se pravno transformirao, a prostor u Obuljenom ostao je neizgrađen. Danas vlasništvo nad tim česticama ima FNG Property HR d.o.o., jedna od tvrtki iz grupacije Fortenova.
Na jučer održanoj sjednici Gradskog vijeća gradonačelnik Mato Franković spominje gradnju tek ‘manjeg’ trgovačkog centra Fortenove, tvrtke koja je naslijedila Todorićev Konzum.
Grad je već u veljači krenuo u kupnju zemljišta
No vratimo se budućem gradskom zemljištu i njegovoj namjeni za parkirališni prostor, kojega uistinu nedostaje kako u Mokošici, tako i na užem gradskom području. Jučerašnja odluka nije prvi ovogodišnji potez Grada Dubrovnika na tom području. Još na 8. sjednici Gradskog vijeća, održanoj 26. veljače 2026., pred vijećnicima se našao prijedlog zaključka o prihvaćanju ponude i potpisivanju ugovora o kupoprodaji nekretnina u k.o. Obuljeno, i to za zemljište katastarskih oznaka 373, 374/1, 374/2 i 374/3. Time je Grad već tada otvorio proces okrupnjavanja zemljišta na prostoru koji se danas ponovno veže uz izgradnju javnog parkirališta.
Prema obrazloženju, Grad je na istom području već osigurao 2.475 četvornih metara zemljišta. Novim ugovorima, onima koji su se našli pred vijećnicima na sjednici 5. svibnja, osigurava se dodatna površina, pa se ukupno dolazi do 6.618 četvornih metara zemljišta u gradskom vlasništvu. Kako je navedeno, time se omogućuje formiranje jedinstvene građevinske čestice, povećava vrijednost zemljišta i pojednostavljuje realizacija budućih projekata javne namjene na ovom prostoru.
Što Grad kupuje sada?
Na 10. sjednici Gradskog vijeća, održanoj 5. svibnja 2026., na dnevnom redu bile su dvije točke vezane uz kupnju zemljišta u k.o. Obuljeno. Prva se odnosi na prihvaćanje ponude i potpisivanje ugovora o kupoprodaji za čestice 205, 206/2 i 208, sve k.o. Obuljeno. Prema duListovu tekstu, riječ je o zemljištu Sandre Tošović i Ivane Jerković, kćeri Olge Muratti, vrijednom 446.900 eura.
Druga odluka odnosi se na kupnju čestica 207, 371/1, 371/2 i 371/3, kao i suvlasničkog dijela 312/384 prava vlasništva čestice 372, također sve k.o. Obuljeno. Prema duListovu tekstu, riječ je o zemljištu drugih suvlasnika, vrijednom 316.651,25 eura.
Uz zemljište koje je Grad već osigurao u veljači, ovim se odlukama gradski zemljišni fond na tom području povećava na 6.618 četvornih metara.
