Rijetko koji istraživač je toliko poistovjećen s predmetom svog istraživanja, koliko Nada Grujić s baštinom grada Dubrovnika – istaknuto je u petak navečer na predstavljanju knjige ‘Kuća u Gradu autorice Nade Grujić u Međunarodnom središtu hrvatskih sveučilišta.
‘Kuća u Gradu’ šesta je knjiga Nade Grujić, a druga u izdanju dubrovačkog ogranka Matice hrvatske. Na gotovo 500 stranica autorica postiže interakciju teksta i slikovnih priloga, fotografija i arhitektonskih crteža te preglednih karata. Urednik izdanja je Danko Zelić, lektor Antun Česko, a sudionici promocije posebnu su zahvalnost odali pokojnoj dugogodišnjoj predsjednici dubrovačkog ogranka Matice hrvatske Ivani Burđelez, koja je imala veliku ulogu u trogodišnjem procesu nastanka knjige.
– Knjigu ‘Kuća u Gradu – studija o dubrovačkoj stambenoj arhitekturi 15. i 16. stoljeća’ Matica je objavila koncem prošle godine s uredničkim potpisom Danka Zelića. Sedamdeset i peti rođendan autorice bio je povod da Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske 56. broj časopisa ‘Peristil’ posveti baš njoj. Jer upravo je u ‘Peristilu’ Grujić davnih godina objavila svoj prvi znanstveni tekst – kazala je na početku tajnica dubrovačkog ogranka Matice hrvatske Jelena Obradović-Mojaš.
Danko Zelić iz Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu kazao je kako su kuće 15. i 16. stoljeća danas vrlo rijetke i time još dragocjenije kao stvarni ostaci davnih povijesnih stanja.
– Knjiga je suma više desetljeća predanog rada proučavanja povijesne stambene arhitekture Dubrovnika. Riječ je o spomeniku kućama 15. i 16. stoljeća, koji se s pravom nazivaju Zlatnim dobom Dubrovnika – kazao je Zelić, dodavši kako je knjiga Nade Grujić znanstveno djelo koje nije namijenjeno samo znanstvenim krugovima, već širokom krugu čitatelja.
Joško Belamarić iz Instituta za povijest umjetnosti u Splitu, inače autor predgovora knjige, istaknuo je kako ‘knjiga otkriva skrivenu narav Dubrovnika, analizira kuću po kuću, prikazuje grad kao potonulo dobro te otkriva nevjerojatni fond od 1000 kuća koje nedostaju u tkivu Grada’.
– Knjiga nam govori da grad koji gledamo nije onaj koji je u tim stoljećima postojao. Nije grad koji je sve što danas o njemu mislimo, koji je vibrirao na čitavoj skali djelatnosti. Imamo pred sobom knjigu kakvu drugi gradovi nisu dobili. Iza nje stoji filigranski, višedesetljetni rad. U njoj uskrsava čitav pejsaž izgubljenog zavičaja, a predstavlja i antologiju kuća koje su sad dobile ime i prezime – kazao je Belamarić.
Povjesničar umjetnosti Ivan Viđen kazao je kako je večer promocije zapravo ‘homage’ Nadi Grujić.
– Profesorica Grujić posebno je poticala Dubrovčane da se bave Dubrovnik, kako bi se nit nastavila, i uvijek se trudila ukazati nam na kontinuitet. Sjetit ću se latinske sentence kako samo zahvalni narodi imaju budućnost i to je nešto što mi daje nadu – izjavio je Viđen.
Dubravka Botica s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ukratko je predstavila 56. broj časopisa ‘Peristil’, nabrojivši i ukratko izloživši 25 radova raznolike tematike u autorstvu 32 znanstvenika, velikom većinom autoričinih kolega i bivših studenata, koji su svoje radove posvetili Nadi Grujić s velikom zahvalnošću.
Autorica knjige Nada Grujić je istakla kako je od 1963. godine znanstveno kroz desetak godina proučavala područje od Cavtata do Dubrovnika i Elafita. Za temu magisterija i doktorata dobila je ljetnikovce.
– Kuće sam ostavila za kraj. Kad sam otišla u mirovinu smatralo se da sad imam vremenu za veliku koncentraciju koju zahtijeva ova knjiga – kazala je Grujić.
– Najpotrebnije je voljeti ovu temu, jer je naporna. Jer predstavlja kontakt s ljudima, a nisu svi ljudi oduševljeni kad vas vide na vratima i kad im ulazite u kuću – dodala je Grujić, istaknuvši ljetnikovac Restić kao njoj najljepši.
– Ljetnikovac Restić posjeduje fantastični sklop arhitekture i tri vrta koji se isprepliću. Nažalost, od 1986. godine do danas se pretvorio u ruševinu, a vlasništvo je Grada Dubrovnika – rekla je Grujić na kraju promocije koju je organizirao dubrovački ogranak Matice hrvatske.