Na kraju saborskog mandata želim da svaki stanovnik na ovom području ima dostupnu pitku vodu i odvodnju, to je primarni cilj, ali i nužnost za svačiji normalan život. Politika mora rješavati probleme koji muče građane. Ljudima je dosta podjela i pustih obećanja
U izbornu arenu ulazite kao nositelj HNS-ove liste u 10. izbornoj jedinici. Zapravo, jedini ste dubrovački nositelj liste kod većih stranaka u ovoj jedinici. Daje li Vam to prednost? I zašto nema više kandidata koji žive u Dubrovniku kao nositelja lista?
I ja bih, kao i vi, volio znati odgovor na to pitanje, jer se pojavljuje iz izbora u izbore. Kod nas na jugu se redovito događa ista situacija, a to je da velike stranke postavljaju nositelje lista koji su definirani u središnjicama u Zagrebu, bez da se išta pita ljude na terenu pa nam se događa da pojedini kandidati bez trunke srama poručuju da je njihov zadatak samo privući birače, a u Saboru će sjediti njihovi zamjenici. I u cijeloj toj podjeli fotelja u nacionalnim političkim utakmicama se svaki put zaborave pravi interesi i problemi koji muče građane Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije. Zbog toga ova izborna jedinica vječito pati od iste boljke, a to je da u Sabor šalje zastupnike koji niti ovdje žive, niti imaju veze s našim krajem, niti ih je briga za građane iz ovoga kraja koje bi trebali zastupati, ali zato za jedan mandat sebi osiguraju finu plaću s kojom glume turista i ispijaju jeftine kave na Markovom trgu. Meni je to neprihvatljivo.
Kažete da želite biti ‘dubrovački čovjek u Zagrebu’. Što ste s time htjeli istaknuti?
To znači da ću se, kao netko tko živi u Dubrovniku, komu obitelj živi tu, djeca idu u školu…, boriti za financiranje i realizaciju projekata koje ću donijeti u Dubrovnik i županiju, što sam i do sada vrlo aktivno činio. Uostalom, HNS cijelu kampanju vodi pod sloganom ‘Hrvatska se voli radom’ koji obuhvaća vrijednosti za koje se zauzimamo, a jedna od njih je i ta da se ne želimo svađati, nego želimo raditi. U mom slučaju to znači da mogu ponosno stati iza konkretnih projekata poput pročistača pitke vode u Dubrovniku, koji su kolege nakon mene završile i pustile u rad, projekta izgradnje i spajanja više desetaka milijuna kuna vrijednih kanalizacijskih sustava koji će zaštititi znameniti Malostonski zaljev od otpadnih voda, nakon kojih propusne septičke jame na području Stona, Neuma, Kleka i okolice odlaze u povijest, ali i projekta ‘Donja Neretva’, ključnog projekta za održavanje poljoprivredne proizvodnje u dolini Neretve, koji će zaustaviti daljnje zaslanjivanje tla u donjem slivu Neretve i provesti ispiranje soli slatkom vodom iz tla koje je već zaslanjeno…
Jedna od Vaših inicijativa za koju biste se zalagali jest uvođenje poticaja na obnovu starih kamenih kuća. Koji su Vaši ostali primarni ciljevi koje želite ostvariti svojim djelovanjem u Saboru za jug Hrvatske?
Neke sam upravo spomenuo, ali na kraju mog saborskog mandata želim da svaki stanovnik na ovom području ima dostupnu pitku vodu i odvodnju, to je primarni cilj, ali i nužnost za svačiji normalan život. Uz projekte koje sam naveo, posebno bih izdvojio projekt obnove starih, tradicijskih kamenih kuća kojima možemo sačuvati našu baštinu i dati dodatni razvojni zamah zaleđu. Uvjerio sam se na terenu s kojim se sve problemima susreću vlasnici takvih kuća i, iako imaju pravo blago u svome vlasništvu, svaki pokušaj zapinje na problemima poput rješavanja imovinsko pravnih odnosa, financiranja i slično. Neki dan sam bio u malom mjestu Trnovici i vidio sam koliko ljudi žele riješiti taj problem i staviti u funkciju svoju nekretninu i koliko im je potrebna pomoć. Kamene kuće su naša tradicija i prepoznatljivost, a mnogi su do sada već pokazali kako se jedan takav projekt može provesti i omogućiti potpuno novi društveni, gospodarski i turistički smjer razvoja. Pogledajte samo Istru. Nekada su kuće u središtu Istre bile puste i zapuštene, sada su to luksuzne kuće za odmor kakve se upravo danas, u vrijeme epidemije, najviše traže ili agroturizmi u koje su uključene cijele generacije obitelji.
I ostali Dubrovčani koji su na HNS-ovoj i drugim listama, bave se specijaliziranim temama. Mislite li kako netko od njih može također s Vama djelovati u Saboru?
Mislite na klub ‘Dubrovnik u srcu’? Naravno, zajedničkim snagama se uvijek može napraviti više i spreman sam surađivati s konstruktivnom građanskom političkom opcijom koja će raditi za dobrobit građana. Zbog toga mi je žao gledati kako se i sada većina kandidata bavi osobnim obračunima i politiziranjem, koje je, istina, dio političkog folklora, ali nikome neće donijeti ništa dobro. Od toga birači nemaju ništa. Ne zanimaju me svađe, ne želim skretati ni lijevo ni desno, nego želim gurati naprijed, a cilj politike mora biti rješavanje problema koji muče građane i omogućavanje boljeg života.
Skoro tri godine ste na funkciji zamjenika generalnog direktora Hrvatskih voda. Na koje ćete se projekte usmjeriti na dubrovačko-neretvanskom području do kraja ove godine?
Svakako treba privesti kraju projekt ‘Donja Neretva’, odnosno pripremiti za apliciranje prema EU, vrijedan 520 milijuna kuna, od čega 85 posto dolazi iz sredstava EU. Jako je složen, uključuje i izgradnju prevodnice za brodove duljine do 60 metara te riblju stazu za neometane migracije ribljeg fonda. Jednako tako važan je i projekt zaštite Malostonskog zaljeva, a sam grad Dubrovnik je u postupku rješavanja dokumentacije za projekt dubrovačke aglomeracije vrijedan 900 milijuna kuna, koji će riješiti pitanje otpadnih voda, danas i za buduće generacije. Ali vesele me svi projekti i veliki i mali. Nekome se može činiti da pronalazak vode na bušotini u Putnikovićima na Pelješcu nije veliki projekt, ali ljudima iz Putnikovića koji nikad u povijesti nisu imali vodu je najveći na svijetu, kao i bušotina s dovoljnom količinom vode pronađena kod Blata na Korčuli. Samo je trebalo malo inicijative i poduzetnosti.
Zbog svih obveza kojima ste trenutno okupljeni, kako uspijevate uskladiti privatne obveze s poslovnim? Kako je Vaša supruga reagirala na kandidaturu za parlamentarne izbore?
Već dugo sam u politici i, na žalost ili na sreću, moja supruga se je naučila nositi s činjenicom da se bavim poslom koji ne poznaje definiran raspored ni radno vrijeme. Ali jednako tako jako dobro zna koliko volim ovo što radim i koliko me veseli svaki novi pomak i projekt koji napravim za sredinu u kojoj živim. Važna mi je u svemu tome njezina podrška i zahvalan sam na tome što ima nevjerojatno puno razumijevanja za dinamiku kojom živim. Naravno, uvijek vodim računa o tome da svaki slobodan trenutak budem s obitelji i da to vrijeme koje provodimo bude sadržajno i kvalitetno.
Vezani ste za Trpanj gdje imate obiteljsku kuću. Što vam Trpanj znači?
Veliki dio života sam tamo proveo i jako sam vezan za Pelješac, netaknutu prirodu i skrivene vale u kojima sam naučio cijeniti sve što nam je priroda dala i koliko je važno svakoga dana brinuti o okolišu. Odrastao sam u Trpnju, u gimnaziju sam išao trajektom u Ploče, tako da sam od prvoga dana naučio koliko je truda i vremena potrebno uložiti da bi čovjek nešto postigao. Tada sam upoznao sve prednosti i nedostatke života u prostorno izoliranim sredinama pa mi vjerojatno zbog toga nije toliko teško vikendom potegnuti do Dubrovnika ili otići iz Dubrovnika u Zagreb kako bih napravio nešto za dobro svoju sredinu.
Otac ste dva sina i s njima ste samo vikendima zbog posla. Je li Vam teško zbog toga?
Taj dio je posebno težak, nije lako biti odvojen od obitelji. Ali zato sam redovno, svaki vikend jurio kući kako bismo vrijeme provodili u Dubrovniku ili Trpnju, u prirodi, igri, i činio sam sve kako bi djeca i supruga dobili najviše od mene, neovisno o činjenici da mi je trenutno radno mjesto u Zagrebu. Uostalom, sve što danas činimo ionako će jednoga dana ostati njima.