Bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić oglasio se opširnom objavom na društvenim mrežama u kojoj upozorava da se Dubrovnik nalazi pred jednom od najvažnijih razvojnih odluka u svojoj novijoj povijesti. U osvrtu na nastavak izgradnje autoceste A1 prema krajnjem jugu Hrvatske te prijedloge novog Generalnog urbanističkog plana (GUP) i Prostornog plana uređenja (PPU), Vlahušić tvrdi kako aktualna prometna rješenja prijete pretvoriti Dubrovnik u besplatni tranzitni koridor za međunarodni promet, umjesto da postanu temelj budućeg razvoja grada. Njegovu objavu prenosimo u cijelosti:
Dok se u javnosti s nestrpljenjem iščekuje nastavak izgradnje autoceste A1 prema krajnjem jugu Hrvatske, pred vratima Dubrovnika tiho se priprema scenarij koji će trajno definirati život u ovoj regiji za idućih stotinu godina. Država će uložiti golema sredstva kako bi autocestu dovela do čvora Osojnik te izgradila novu cestovnu poveznicu prema Zračnoj luci u Čilipima. Međutim, ključno pitanje koje prostorni planeri i lokalna zajednica moraju postaviti glasi: Što zapravo gradimo?
Prema prijedlogu GUPa i PPUa koji se nalazi u javnoj raspravi, od Osojnika do Čilipa gradi se besplatna tranzitna cijev sa novim mostom preko Rijeke Dubrovačke iznad postojećega, istočno, koji nije direktno vezan na nijednu postojeću cestu Grada Dubrovnika. Prema GUPU i PPU brza cesta ili „Balkanski “ koridor ide sjevernom stranom Srđa, što je bolja varijanta od koridora iznad Mokošice. Međutim sa Zračne luke Dubrovnik ne može se direktno doći do brodskoga Terminala u Gružu, nego treba voziti kroz Dubrovnik postojećim cestama, od tunela Srđ koji je predviđen ravno iznad Zlatnoga potoka sa dubokim usjekom u Srđ, što je neprihvatljivo.
Ako Bosna i Hercegovina u idućem desetljeću ne izgradi kontinentalnu Jadransko-jonsku autocestu (pravac Počitelj – Trebinje – crnogorska granica), a neće, Googleov algoritam će dobiti savršene ulazne podatke na jugu Hrvatske. Čim u sustav sjedne sterilna, zatvorena brza cesta od Osojnika do Čilipa sa samo dvije trake i deniveliranim čvorovima, Google će bez milosti preusmjeriti kompletan tranzit jugoistočne Europe na dubrovačku obalu.
Matematičke projekcije za 2035. godinu su neumoljive. Očekuje se preko 2.6 milijuna vozila godišnje u međunarodnom tranzitu, koji će ljeti pumpati preko 18.000 vozila dnevno kroz Dubrovnik, Župu i Konavle.
Razumna alternativa postoji. Prostorni planovi Županije, Grada i općina Župa dubrovačka, te općina Ravno u Federaciji Bosne i Hercegovine, moraju hitno ugraditi ono što se u teoriji prometa zove “the missing link” (karika koja nedostaje). Riječ je o izgradnji hibridne spojne magistrale od čvora Osojnik preko granice do Ivanice i spoja na cestu prema Trebinju, u duljini od oko 10 kilometara. Dovoljno udaljeno od vodozaštitng pojasa izvora Omble sa svim sigurnosnim elementima, kako bi zaštitili pitku vodu za Dubrovnik.
Uvođenjem visoke tranzitne takse (npr. ekološke vinjete od 50 eura) za vozila koja nemaju cilj u našoj županiji, Google Maps će u djeliću sekunde reagirati. Algoritam će svih dva milijuna tranzitnih vozila s Osojnika automatski preusmjeriti u brda, prema unutrašnjosti BiH i Crne Gore. Na tom istom čvoru Osojnik, kroz širenje velikog *Park & Ride sustava*, zaustavit ćemo i probrati sve one jednodnevne turiste koji nemaju osiguran parking u centru, pretvarajući automobilski pritisak u kontrolirani javni prijevoz.
Tek kada kroz filtar na Osojniku maknemo brzi i teški međunarodni tranzit, otvara se prostor za vizionarsko urbanističko rješenje. Umjesto hladnog tranzitnog koridora, dionica od Osojnika prema Dubrovniku ima dva cestovna pravca, jedan prema postojećemu mostu Dr Franje Tuđmana, iznad Lozice, a drugi pravac, široka cesta preko Pobrežja, Petrova sela do Nove Mokošice. Ove dvije ceste su pravi gradski bulevari čime Mokošica, Nova i Stara postaju samostalno urbano naselje, direktno vezano na autoput, ali i Grad Dubrovnika do kojega dolaze već izgrađenom prvom dionicom Primorske ceste od Mosta do Pobrežja.
Nakon uklanjanja tranzitnoga, Balkanskoga prometa, sav promet ide tada samo za Grad Dubrovnik, Župu i Konavle. Vozila secspuštaju na Most dr Franja Tuđmana čiji je kapacitet i više nego dostatan za promet do četrdeset tisuća vozila dnevno, čime prestaje potreba za drugim mostom. Od Mosta Franja Tuđmana gradi se nova predložena cesta sjevernom stranom Srđa, optimalne širine, jer se iz Dubrovnika, Mokošice najveći broj automobila autobusa tako povezuje sa zračnom lukom Čilipi. Tunel koji spaja istočni dio Srđa pomjera se istočno za par stotina metara iza Orsule, čime prestaje vizualni efekt na zaštićeno kulturno dobro UNESCOa, Stari grad Dubrovnik. Istovremeno omogućuje da se sav promet povijesne jezgre ploča i Pila i dobroga dijela grada spojem druge Dalmatinske brigade spoji na tunel za Zračnu luku Dubrovnik. Bez prolaska preko Pila.
Četverotračna razvojna cesta na potezu Osojnik – Most Dubrovnik – Šumet – Župa – Čilipi, te Osojnik – Mokošica donosi četiri ključna benefita:
1. Stabilna propusnost: Četiri trake pružaju prometnu redundanciju. Čak i kod lakših incidenata, promet uvijek teče. Cesta bez problema guta lokalni i aerodromski volumen od 30 tisuća vozila dnevno ili više.
2. Kapilarno širenje grada u dubinu: Bulevar omogućuje da se stvori NOVI DUBROVNIK spajajući Mokošicu sa cijelim prostorom Pobrežja, Osojnika i brda iznad Lozice kuda idu ceste u Grad. Ceste i novo urbano područje imati ce svu potrebnu infrastrukturu koja će se ugraditi nove dubrovačke gradske prometnice. Odvodnja, kanalizacija, voda, električna energija, optika uz još par rezervnih kanala.
3. Prostor za ključne javne sadržaje: Na tom novom, dvadesetak kilometara dugom urbanom pravcu, mogu se planski smjestiti nova stambena naselja s pristupačnim cijenama za mlade obitelji, javni i komercijalni sadržaji , te veliki zeleni sportski parkovi.
4. Financijski aksiom: Za lokalne proračune, grada Dubrovnika, općine Župa dubrovačka i Konavle , trošak je točno nula eura, jer cestu financira Hrvatska država, spajajući Autocestu sa Zračnom lukom.
Pred donositeljima odluka i građanima Dubrovnika nalazi se potpuno jasan izbor. Možemo izabrati liniju manjeg otpora, šutjeti, prestati misliti, te dopustiti da nas preplavi val tranzita preko novog, preskupoga i nepotrebnoga „Balkanskoga“ mosta, te pretvoriti naš najvrjedniji prostor u stazu za tuđe šlepere.
Ili možemo preuzeti kontrolu: izgraditi obrambeni bypass Osojnik – Ivanica, zaustaviti tranzit, a državni novac usmjeriti u kvalitetnu , široku četverotračnu gradsku aveniju koja će spojiti Dubrovnik sa Mokošicom, te kvalitetnom cestom do Čilipa. To neće biti samo cesta; to je nova razvojna kralježnica Dubrovnika, projekt koji će omogućiti da se grad širi i živi u unutrašnjosti, dok mu država sve to financira s nula eura troška po gradski proračun. Vrijeme za ugradnju ove vizije u prostorni planove je upravo sada. Dok je vruće.
Fotografije iz galerije: Facebook/Andro Vlahušić
