Hrvatski birači ne praštaju, ali povijest pokazuje da brzo zaboravljaju. Da, potpora HDZ-u usred plinske afere je pala za 0,7 postotnih poena (srpanj 25,5 posto – lipanj 26, posto), a isto se dogodilo i u rujnu prošle godine tijekom afere INA. No, negativni trend tada je trajao tri mjeseca nakon kojih su se vratili na staro, ističe RTL u analizi CRO Demoskopa za srpanj, kojega radi u suradnji s Promocijom plus.
HDZ je inače jedina stranka među prvih pet koja je pala, SDP stagnira na drugom mjestu (srpanj 16,7 posto – lipanj 16,7 posto), dok je treći i dalje Možemo (srpanj 9,7 posto – lipanj 9,4 posto). No, ne bi bio treći, ističe RTL, kad bi se MOST-u (srpanj 8,5 posto – lipanj 8,2 posto) pridodali glasovi Suverenista (srpanj 1,3 posto – lipanj 1,3 posto) s kojima su jučer sklopili predizbornu koaliciju. Prešišali bi Možemo za dlaku, ali im još dosta treba da budu drugi što tvrde da su u ovom trenutku.
Jedini još koji prelaze izborni prag je Domovinski pokret sa 7 i pol posto podrške (srpanj 7,5 posto – lipanj 7,1 posto).
Vrh ljestvice najpozitivnijih političara od ožujka 2021. drži predsjednik Republike Zoran Milanović (srpanj 17,4 posto – lipanj 15,9 posto). Raste popularnost i premijeru Andreju Plenkoviću (srpanj 17,0 posto – lipanj 15,2 posto) unatoč žestokim kritikama zbog plinske afere, dok pada zagrebačkom gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću (srpanj 5,4 posto – lipanj 5,5 posto) kojem je blokirana ideja snimanja i kažnjavanja onih koji krivo odlažu otpad.
U top 10 pozitivaca ušla su i dva mostovca – Nikola Grmoja (srpanj 1,6 posto – lipanj 1,1 posto) i Božo Petrov (srpanj 1,3 – lipanj 2,2 posto).
Najviše negative građani i dalje vide u premijeru Plenkoviću (srpanj 29,3 posto – lipanj 29,4 posto) čija je netrpeljivost s predsjednikom dosegnula vrhunac oko odabira šefa Vojne sigurnosne agencije o čemu cijeloga vikenda raspravljaju njihovi delegati.
Cijelo istraživanje pročitajte ovdje.