Pred 35-godišnjom Anom Kuzman, ravnateljicom Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik, treći je, odnosno drugi mandat. Njeno imenovanje potvrdili su gradski vijećnici na redovnoj sjednici koja je održana 4. studenog. Tom prilikom Kuzman predstavila je okosnice svog četverogodišnjeg programa što su, prije svega, prema njezinim riječima, izložbe iz fundusa Muzeja. Kako je najavila nastavit će se suradnja i s drugim muzejskim institucijama te će pri tom biti domaćini gostujućih izložbi npr. Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i Muzeja krapinskih neandertalaca. Posebna pozornost kao i ranijih godina bit će, istaknula je, posvećena najmlađim posjetiteljima kroz ciklus edukativnih pokretnih izložbi kao i publikaciju o bijeloj čiopi. U suradnji sa stručnjacima Udruge Hyla planirana je i objava monografije o leptirima Dubrovačko-neretvanske županije, a nastavit će se i s radom na terenskom prikupljanju građe, publiciranju znanstvenih i stručnih radova, razvijanju novih pedagoških programa… O svemu navedenom te položaju PMD-a na kulturnoj mapi Grada, ispričala je aktualna ravnateljica za čitatelje DuLista.
Na početku svog mandata kao v.d. ravnateljice susreli ste se sa zahtjevnim radovima na obnovi. Osim zgrade osuvremenili ste i postav. Koliko mogu primijetiti zalažete se za metodu kombiniranja starog i novog te često posežete za multimedijom prilikom izložbi, a poznati ste i po izuzetnoj kreativnosti muzeološkog svjetonazora…
U Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik u razdoblju od studenoga 2014. do srpnja 2015. godine odvijali su se radovi u sklopu EX.PO AUS projekta, prekograničnog projekta sufinanciranog sredstvima Europske unije u okviru IPA Programa jadranske prekogranične suradnje 2007 – 2013. U EX.PO AUS projekt uključeno je 12 partnera iz sedam država na Jadranu, a Grad Dubrovnik je kao vodeći partner investirao sredstva u iznosu od 1,4 milijuna kuna u pilot projekt Energetska učinkovitost zgrade Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik. Projekt je uključivao radove na izmjeni prozora, popravcima vrata, nabavi novih LED rasvjetnih tijela te ugradnji sustava grijanja i hlađenja kako bi se smanjila potrošnja energije te poboljšao energetski razred objekta. Stoga je za potrebe projekta izrađen energetski certifikat te je zgrada Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik bila prva građevina unutar zidina za koju je isti ishođen. Izvođenje građevinskih radova predstavljalo je velike izazove za djelatnike Muzeja. Prvobitno je trebalo obaviti niz mjera kako bi se izmjestila te zaštitila muzejska građa i imovina. Iz razloga što je muzejska građa ostala unutar zgrade, radovi su se odvijali postepeno, odnosno kat po kat, počevši od prizemlja prema potkrovlju zgrade. Kako su radovi napredovali tako su se izlošci uzastopno razmiještali. Tijekom radova obavljane su svakodnevne kontrole muzejske građe i imovine. Unatoč građevinskim radovima, povodom manifestacije Noć muzeja 2015. Muzej je iznimno, na jednu večer otvorio svoja vrata publici te je realizirana izložba Riječna kornjača. Također, zbog nemogućnosti održavanja edukativnih programa u Muzeju, većina ih je realizirana u prostorima vrtića te osnovnih i srednjih škola. Po završetku radova i čišćenja, muzejska je građa vraćena na prvobitno mjesto te je provedena dezinsekcija svih prostora, a Muzej osposobljen za ponovni rad. Iako je Muzej za javnost bio zatvoren devet mjeseci, a uvjeti rada u samoj zgradi bili otežani, ovaj projekt iznjedrio je rezultat od iznimog značaja, a to je pružanje optimalnih uvjeta za čuvanje/pohranu i izlaganje muzejske građe. Naime, prirodoslovni muzejski predmeti su između ostalog iznimno osjetljivi na utjecaj vlage, temperature i svjetlosti, a ti su rizici svedeni na minimun uvođenjem mogućnosti reguliranja optimalnih uvjeta tj. temperatura, vlažnost i osvjetljenje. Također, osigurani su primjereni uvjeti za boravak posjetitelja u Muzeju, ali i za rad muzejskog osoblja.
Kod stvaranja postava izložbi vodimo se uvažavanjem zahtjeva publike današnjice koji zasigurno uključuju nešto drukčiji način izlaganja kao i korištenje multimedije. Smatram da muzej mora odražavati vrijeme u kojem živimo te posljedično tome koristiti suvremene alate za prijenos informacija. Multimedija nam pomaže da na jednostavniji i zanimljiviji način interpretiramo temu izložbe te da korisnici muzejskog sadržaja spontano usvajaju znanje. To je velika prednost koju imaju nove tehnologije. Međutim, ne smijemo zanemariti značaj samog muzejskog predmeta, odnosno muzejske građe na kojoj je ipak najveći naglasak prilikom izlaganja. Taj spoj starog i novog, uz dozu kreativnosti u likovnom postavu proteže se kroz većinu naših izložbi.
Koliko Prirodoslovni muzej Dubrovnik privlači naše sugrađane te turiste?
U prvih deset mjeseci ove godine imali smo 32.926 posjetitelja čime je postignuta najveća posjećenost od osnutka Muzeja. Za usporedbu, tijekom cijele prošle godine Muzej je vidjelo 26.011 posjetitelja. To je zaista impresivan broj te slobodno možemo reći da Muzej itekako privlači posjetitelje. Najveći dio posjetitelja su turisti koji koriste Dubrovačku karticu i Jedinstvenu ulaznicu za muzejsko-galerijske ustanove kojima je osnivač Grad Dubrovnik. U razdoblju godine izvan turističke sezone Muzej uglavnom posjećuju naši sugrađani, pretežno djeca i mladi. Razlog je taj što Muzej nudi niz kreativno-edukativnih programa namijenjenih upravo tim dobnim skupinama. Obilježavamo manifestacije poput Noći muzeja, Međunarodnog dana muzeja, Festivala znanosti, Edukativne akcije Sekcije za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju Hrvatskog muzejskog društva, organiziramo pedagoške programe uz relevantne datume kao Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode, Dan planeta Zemlje i sl., te kreiramo vlastite edukativno-kreativne programe poput Nastave u Muzeju, Kreativnog ljeta u Muzeju i sl. Također, organiziramo i stručna vodstva po aktualnim izložbama prilagođena različitim uzrastima, od najmlađih posjetitelja do pripadnika treće životne dobi.
Koji Vam je projekt za Vašeg mandata bio najdraži? Što biste još željeli ostvariti, koju biste izložbu željeli postaviti?
Jako je teško, odnosno nemoguće izdvojiti samo jedan projekt. Iznimno sam ponosna na svaku vlastitu izložbu koju smo realizirali. U proteklih deset godina otkad Muzej djeluje otvoreno je 12 vlastitih izložbi: Kolika je bila tuna u našemu Muzeju?, Glede morske žabe/Zaboravljeni slučaj 1894., Ribe dubrovačkog kraja, Tko su lesepsijski migranti?, Šum mora, Na čast Gradu, Riječna kornjača, Pod pritiskom, Zaronimo, Lepidoptera, Domi sum i Tijelo moga tijela. Iza svake od njih stoji ogroman rad i posvećenost, ponekad i u trajanju od nekoliko godina, poglavito kod izložbi iz fundusa. Osim vlastitih, u Muzeju je upriličeno i 25 gostujućih izložbi u suradnji s drugim muzejima, institucijama i umjetnicima.
Istaknula bih dugogodišnju međumuzejsku suradnju s Hrvatskim prirodoslovnim muzejom čije smo izložbene uspješnice ugostili. Riječ je o izložbama: Otrov i lijek skriven u biljci,…nema vlažnih staništa, nema ni ptice močvarice…, Zvukovi kukaca – orkestar najmanjih i Žohari – svijet koji ostaje. Iznimna nam je čast bila ugostiti i izložbu Muzeja krapinskih neandertalaca pod nazivom 120 godina krapinskog pračovjeka i ujedno u našem Gradu proslaviti obljetnicu jednog od najvažnijih otkrića svjetskog kulturnog značaja.
Moja velika želja je realizirati stalni postav Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik. Riječ je o vrlo zahtjevnom, ali izvedivom projektu. Prvi korak ka ostvarenju tog cilja je obogaćivanje našeg fundusa, odnosno prikupljanje novih primjeraka. Tako je 2015. godine formirana Zbirka kukaca za koju je prikupljen zavidan broj primjeraka leptira, vretenaca i kornjaša s područja Dubrovačko-neretvanske županije. Osim toga, prikupljaju se primjerci i za Zbirku riba, Zbirku algi te se planira provođenje projekta intenzivnog prikupljanja primjeraka za Zbirku mekušaca. Zbog opsežnosti izrade stalnog postava Muzeja ne može se sa sigurnošću utvrditi kada će moći biti realiziran, međutim zasigurno ćemo težiti da bude odraz bogate prirodoslovne povijesti Dubrovnika kao i suvremenih načela skrbi o kulturnoj baštini.
Postavljanje izložbe uz svakodnevne ravnateljske obaveze, pretpostavljam, nije nimalo lako. Imate li podršku ostalog osoblja i kada ćete se ponovno odvažiti na taj podvig?
Uz ravnateljske obveze nije lako uskladiti i autorske projekte, poglavito izložbe. Svaka izložba podrazumijeva i zahtijeva posvećenost, veliku količinu rada, energije i vremena. Međutim, za mene osobno stvaranje izložbi predstavlja najljepši dio muzejskog posla. Rad na izložbi predstavlja poseban izazov u interpretiranju muzejske građe, posebice kada se kao autor upustite i u izradu likovnog postava tj. kada se odvažite pokazati svoju kreativnost.
Kod realizacije izložbi na neki način su uključeni svi djelatnici Muzeja, koji se uvijek međusobno podupiru. Takva je atmosfera važna i vjerujem da bi u protivnom i rezultati našeg rada bili drukčiji.
Do sada sam imala dvije vlastite izložbe te sam u suradnji sa svojim kolegama kao koautorica realizirala još tri izložbe. Nova izložba u kojoj koautorski sudjelujem je izložba Hranitelji Grada koja će se u Muzeju otvoriti 22. studenog. Riječ je o multimedijalnoj izložbi koja je dio europskog projekta Slow Food Srednja Europa: kultura, baština, identitet i hrana. Izložba će se realizirati u suradnji s Udrugom Kinookus i Dubrovačkom razvojnom agencijom DURA-om.
Okosnicu izložbe čine video-intervjui s osobama koje na različite načine baštine znanja, vještine, priče i povijest dobrim dijelom zaboravljene i zapostavljene, ali neizmjerno bogate gastro-kulturne baštine dubrovačkog kraja.
Mi laici zapravo i ne znamo točno što sve obuhvaća posao ravnateljice. Po čemu je Prirodoslovni muzej Dubrovnik specifičan? Što Vas kao ravnateljicu ispunja, a što Vam predstavlja osobit izazov?
U osnovi posao ravnateljice podrazumijeva organizaciju i vođenje rada te poslovanja Muzeja, usvajanje programa rada i financijskog plana, donošenje pravilnika i drugih akata, podnošenja izvješća, sklapanje i raskidanje ugovora, donošenje odluka i zaključaka i sl. Također, ravnateljica odgovara za zakonitost rada, vodi stručni rad, odlučuje o ulaganjima i nabavi opreme te osnovnih sredstava, izdaje naloge djelatnicima o izvršavanju pojedinih poslova i sl. Uz sve navedene dužnosti, kao ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik, skrbim o zbirkama za koje sam zadužena, sudjelujem u terenskim prikupljanjima, edukativnim programima te stvaranju izložbi. U Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik trenutno su zaposlene četiri osobe, od čega tri kao stručne djelatnice i jedna administrativna djelatnica. Iz tog razloga kao ravnateljica obavljam i veliki dio poslova koje nisu isključivo u opisu posla tog radnog mjesta.
Usudila bih se reći da je Prirodoslovni muzej Dubrovnik specifičan po posebnoj kreativno-poticajnoj energiji koju odašilje.
Kao ravnateljicu me ispunja svaki kvalitetno odrađen projekt te suradnje koje smo ostvarili s drugim institucijama. Raduje me mogućnost učenja i napredovanja, kao i kreiranja kulturne ponude našeg Grada. Osobit izazov predstavlja mi realizacija velikih i zahtjevnih projekata koje iznjedre moje malobrojne, ali uistinu vrlo vrijedne djelatnice.
Kako dišete po pitanju financiranja? Osim Grada Dubrovnika, ima li Prirodoslovni muzej Dubrovnik još neke partnere i sponzore pomoću kojih realizira projekte?
Muzej se najvećim dijelom financira iz proračuna Grada Dubrovnika (97,6 %), a manjim dijelom iz državnog proračuna od sredstava Ministarstva kulture RH (1,2 %) te od vlastitih prihoda (1,2 %). Naglasila bih kako je neizmjerno bitno uvažavanje značaja kulturne ponude Grada i njezino financiranje. Kulturna ponuda i aktivnosti na području kulture osnova su na kojoj počiva Dubrovnik kao destinacija. Zaista je pohvalno da gradska uprava itekako prepoznaje potrebe svojih ustanova u kulturi i na taj način nam omogućuje nesmetan i kvalitetan rad. Smatram da je svako ulaganje u kulturu dobra investicija koja se višestruko vrati. Bez obzira na činjenicu što Osnivač za potrebe Muzeja izdvaja dostatnu svotu novaca, mišljenja sam da treba raditi i na diversifikaciji izvora financiranja, uključivanjem donatora i sponzora kao i povećanjem vlastitih prihoda jer se time otvara mogućnost za realizaciju dodatnih muzejskih projekata.
Kakvi su planovi za budućnost s obzirom na nedostatak prostora za depoe. Radite li možda na planovima za dvorišno proširenje i nadogradnju muzeja?
Muzej se nalazi u Androvićevoj palači čija kvadratura iznosi gotovo 1000 metara četvornih te za sada u potpunosti odgovara potrebama smještaja i izlaganja muzejske građe. Pretpostavljam da će se s vremenom, kako se fundus Muzeja bude širio, javiti i problem prostora za smještaj građe. Također, dugoročno gledajući bilo bi poželjno da Muzej posjeduje i prostor u kojem će se nalaziti vrt, odnosno botanički dio, kao i znanstveni park, zatim, podjedinica koja će biti namijenjena isključivo najmlađima, itd. Realno, to zasigurno pripada daljoj budućnosti. Trenutno smo usmjereni preuređenju postojećeg atrijskog prostora i muzejske prodavaonice, što ćemo nastojati realizirati u narednom razdoblju.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 13. studenog 2019.