Imam osmero djece, i svi su završili fakultete. Pa zašto se žene danas boje djece? – upitao je Boško Maslać profesora Anđelka Akrapa na kraju predavanja koje su nosile naziv ‘Demografske promjene u Hrvatskoj’ u petak u Dvorani Ivana Pavla II.
Mišljenje istaknutog demografa Akrapa je da za kvalitetno odgajanje djece danas osoba mora biti stvarno slobodna. U prilog tog odgovora nije išla izjava iz publike da upravo osobe u dobrim financijskim uvjetima imaju najmanje djece. Kao rješenje, jedan član publike je ponudio porez na neženje. Akrap tvrdi da je to u Hrvatskoj neodrživo te da u državama u kojim je to moguće standard življenja je već znatno viši.
Publika je zahtijevala i konačan odgovor na problem opadanja broja stanovnika, tj. jasan demografski plan. Akrap, svjestan političke situacije, gdje se sve strategije održavaju koliko traje i mandat onih koji su je predložili i usvojili, nije mogao ponuditi konkretan odgovor te je istaknuo da promjena demografske politike često slijedi izmjenu vlasti što ne može funkcionirati jer se radi o dugoročnim politikama.
– Da bi se shvatili demografski procesi zaista je uvijek potrebno vratiti se u davnu prošlost. To nije duga prošlost, prošlo je jedno 17 ili 18 naraštaja od turskog razdoblja. To je bilo prijelomno doba za razvoj stanovništva na današnjem prostoru Hrvatske i u njenom okruženju. Cilj je da shvatimo kako treba poduzeti konkretne mjere populacijske politike koje će osigurati obnavljanje stanovništva – rekao je Akrap.
Među tim mjerama Akrap navodi suglasnost poduzetnika, političara i društva u cjelini, kao i veću financijsku stabilnost te bolju stambenu situaciju. Ističe važnost uloge države u poboljšanju stanja, ali i situacije na razini lokalne zajednice, jer nacionalne politike same nisu dovoljne za osvještenje stanovništva. Demografska politika sastavni je dio ukupnog i prostornog razvoja, rekao je. Spomenuo je i da su se razvijenije države bolje snašle te da, primjerice, Njemačka imigracijska politika nalikuje na pljačku radne snage.
Hrvatska gubi stanovništvo još od 1960.-ih, a ti trendovi se nastavljaju i danas. Domovinski rat samo je ubrzao demografski pad, tvrdi Akrap.
Danas Hrvatska ima 3.950.0000,00 stanovnika, ističe ovaj poznati demograf. Kao najveću prepreku pri odlučivanju na rađanje, Akrap prvenstveno spominje financijsku situaciju mladih i manjak pozitivne diskriminacije rodilja pri odluci za više od jednog djeteta.
Podsjetimo, prof. dr. sc. Anđelko Akrap redovni je profesor ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na katedri za demografiju. Predavanje su organizirali ogranak Matice Hrvatske u Dubrovniku i Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije.