Prošla se godina pokazala rekordnom za ACI, o čemu svjedoče nerevidirani poslovni rezultati koje je tvrtka objavila krajem veljače. Dobit kompanije porasla je za visokih 54 posto na 38, 4 milijuna kuna, dok EBIDTA iznosi 93,9 milijuna kuna. Najveći porast u odnosu na usporedno razdoblje prethodne godine ostvarile su tri marine iz naše županije – ACI Dubrovnik, Veljko Barbieri (Slano) i Splitte Korčula. Izvrsni rezultati, ali i brojna planirana ulaganja u marine na jugu Hrvatske bile su povod za razgovor s dva Dubrovčanina na čelnim mjestima ove nautičke tvrtke, predsjednikom uprave ACI-ja Kristijanom Pavićem te direktor marine u Komolcu Leom Ajdukovićem.
— Kad govorimo o rezultatima ACI-ja na razini sustava, istina je, ostvarili smo najbolje u povijesti ove tvrtke. Moram naglasiti kako je riječ o rezultatima koji nisu uključili marinu u Rovinju, koja je zbog obnove bila izvan funkcije te smo prošlog tjedna dobili uporabnu dozvolu što znači da je spremna za prihvat brodova. Za ove rekordne rezultate zaslužan je cijeli niz aktivnosti koje smo napravili. Iako su dvije godine mog dosadašnjeg mandata načelno kratak period za kapitalne promjene, uspjeli smo pokrenuti bitne stvari za poboljšanje i napredak poslovanja. Prvenstveno bih ovdje istaknuo usmjerenost ka podizanju kvalitete, zatim bitnim, strateškim, velikim investicijskim projektima i modernizaciju poslovanja. Moja je želja da ACI iskoči iz postojećih okvira u kojima je dosad postizao kvalitetne, ali umjerene rezultate, i zakorači u nove poslovne poduhvate: izgradnju smještajnih kapaciteta, charter djelatnost, razvoj brendiranih proizvoda i usluga, nove akvizicije i koncesije, dodatna digitalizacija operativnog poslovanja marina. Na svemu navedenom posljednjih godinu dana intenzivno radimo, paralelno s realizacijom i manjih investicija kojima podižemo kvalitetu usluge i zadovoljstvo naših gostiju, a koje su i dovele do ovog rezultata. Valja istaknuti i kompletnu informatizaciju i digitalizaciju poslovanja – primjerice ACI je danas jedina nautička kompanija u RH koja ima vlastitu mobilnu aplikaciju za booking veza, registraciju i evidenciju plovila u marini odnosno uplovi i isplovi vrše se posebnim mobilnim uređajima digitalnim putem, trenutno razvijamo i posebnu aplikaciju za naše goste kojima će niz usluga biti učinjeno bržim i dostupnijim, ishođeni su i certifikati za tri ISO sustava koji se odnose na upravljanje kvalitetom, zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a kroz mjesec dana očekujemo i ISO certifikat za informacijsku sigurnost. Okrenuli smo se rastu prihoda te se trudili u svakoj marini izvući maksimum – rekao je predsjednik Uprave Kristijan Pavić.
Maksimiziranje poslovanja što je dovelo do porasta profita objasnio je upravo na primjeru marina u Komolcu i Slanome. Budući da Marina Veljko Barbieri nema suhi vez, korisnike kojima je potreban preusmjerili su u Dubrovnik.
Proširenje suhog veza u Komolcu
— Naravno, prošle smo godine u marini u Komolcu povećali kapacitete suhog veza za 140 brodova. Takav poslovni potez doveo je i do ovakvih izuzetnih rezultata s tim da uskoro planiramo uz ugradnju novog travel lifta i proširenjem te betoniranjem dobiti još jedan bazen suhog veza na površini od oko 1800 metara četvornih. Time bismo dobili dodatni smještaj za male i velike brodove. Suhi vez nam je vrlo bitan jer dio brodova u svom zimskom razdoblju prezimljuje u našoj marini. Tijekom veljače pa čak i siječnja brodovi u charteru se izvlače vani i počinje priprema za novu sezonu – pojasnio je direktor ACI marine Dubrovnik Leo Ajduković.
Naime, kako su objasnili naši sugovornici ACI na cijelom Jadranu ‘drži’ tek oko 30 posto ukupnih kapaciteta marina na hrvatskoj obali Jadrana. Danas je duž Jadrana oko 70 marina od kojih su 22 ACI-jeve.
— Kao sustav nastojimo biti ne samo konkurentni, nego i prednjačiti u odnosu na ostale marine. Ovisi naravno koje se parametre konkurentnosti promatra, ali recimo uzevši prihode po vezu velik dio južnih ACI marina nalazi se u top 15 marina u RH što samo po sebi dovoljno govori. Zasada na Dubrovačkom području nemamo ozbiljnu konkurenciju, a hoćemo li ju dobiti, pokazat će vrijeme. Tržišno se pokušavamo prilagoditi okruženju koje to mikropodručje diktira kroz vrijeme, ali isto tako benefite koje nudimo kao sustav pokušavamo maksimalno iskoristiti i ponuditi nautičarima – naglasio je Pavić, a nas je zanimalo koliko su ACI marine konkurentne naspram onima u Mediteranu.
— Italija je u nautičkom pogledu preizgrađena. Iako je vrlo zanimljiva kao zemlja, u kojoj se možda vez može dobiti povoljnije nego u hrvatskim marinama, ostaje upitna razina kvalitete usluga i sigurnosti u talijanskim marinama, a o zanimljivosti obale u nautičkom smislu da ni ne govorimo. Velika većina nautičara, završi tijekom ljeta na našem dijelu Jadrana. Primjerice kroz ACI marine godišnje prođe preko 400 tisuća nautičara od kojih je značajan broj upravo talijanskih. Turska je nautički zanimljiva zemlja, cjenovno prihvatljiva, no sigurnost je svakako vrlo dvojbena. Hrvatske marine, pa tako i ACI marine, svaka u svojoj klasi, mogu parirati bilo kojoj Mediteranskoj marini. Međutim, valja definitivno poraditi na modifikacijama nautičkih kapaciteta u smislu ponude veza za super i megajahte, kao i popratnih usluga za klijentelu te razine i tu postoji prostor za značajna poboljšanja – ispričao je predsjednik uprave ACI-ja, napominjući kako u nautičkom poslovanju, uostalom kao i u turizmu, općenito, uvijek postoji dijela Jadrana, Grčke, Turske pa i Crne Gore. Ipak, riječ je o postotcima koji ne utječu značajno na poslovanje s obziprirodna fluktuacija između hrvatskog rom na veličinu našeg tržišta.
Novi vezovi za megajahte
Posljednjih godina ukazala se potreba za proširenjem ACI marine u Komolcu. U izmjenama županijskog prostornog plana definiran je i prostor na 10 hektara, a većina vezova za pristan velikih brodova bila bi smještena u potezu prema Čajkovićima. Iako se o tim idejama intenzivno moglo čuti u javnosti još 2015., projekt do danas nije realiziran. Ono što je potvrdio Pavić je kako se radi na idejnom rješenju kojeg moraju usuglasiti s lokalnom samoupravom, a riječ je o obuhvatu koji bi bio namijenjen za brodove od 30 do 60 metara.
— U Marini u Dubrovniku bilježimo trend povećanja brodova na preko 20 metara. To znači da dolazi sve imućnija klijentela, ali i da su u charteru sve veći brodovi. Mijenja se tržište što znači da se mi na dubrovačkom području vrlo brzo trebamo početi prilagođavati – rekao je Ajduković. Znači li to da bi ACI u Komolcu mogao osjetiti pad u poslovanju nakon otvaranja Marine Frapa, naši sugovornici nisu skeptični.
— Otvaranje marine u Gružu, zahtijevat će stanovita prilagođavanja i u našem poslovanju. Međutim nije svaka konkurencija problematična, štoviše, vrlo često ona dovodi do intenzivnijeg nautičke privlačnosti lokacije, što zapravo može dovesti do veće potražnje za nautičkim uslugama u destinaciji općenito. Činjenica je da mi u dubrovačkoj marini imamo zahtjeva i za dodatnim vezovima. Frapa ima svojih prednosti za dnevni vez u smislu veće blizine samom Gradu, no, za godišnjake, ACI marina u Komolcu po našim procjenama i dalje nudi daleko interesantniji smještaj: povrh suhog veza, servisa, smještaja u moru, tu je i obilje zelenih površina, golf teren, teniski teren, šetnica, fascinantan dvorac Sorkočević na čijem preuređenju radimo – pojašnjava Pavić, koji napominje da se u ACI marini Dubrovnik intenzivno radi na poboljšanju kvalitete usluga.
Tko će biti regionalni direktori
— ACI marina Dubrovnik je jedna od starijih u sustavu te je potrebna kompletna rekonstrukcija praćena podizanjem kvalitete usluga. Inicijalno je građena za brodove do 11 metara, a danas u njoj pristaju brodovi veći od 20 metara. Stoga nam je već od ove jeseni plan raditi na reorganizaciji morskog dijela marine koja bi uključila i poboljšanje opskrbe struje i vode. U doglednoj budućnosti Marina bi se trebala spojiti i na kanalizacijski sustav Grada Dubrovnika – ispričao je Pavić. Iako se radi o uslugama koje nisu pretjerano vidljive, korisnici će osjetiti poboljšanje tijekom boravka u Marini. Uz rekonstrukciju morskog dijela marine važno je i sagledavanje cjelokupnog kopnenog prostora kako bi se neke usluge koje danas ne postoje dodale.
— Uskoro očekujemo potpisivanje ugovora za novog zakupca restorana u marini, jer cilj nam je imati što bolju ponudu. Mi uvelike ovisimo o vanjskim partnerima jer u našem poslovanju ugostiteljstvo i slični sadržaji nisu u glavnom fokusu. Naravno, ne smijemo taj dio zanemariti jer to pridaje cjelokupnom doživljaju boravka u marini – dodao je Ajduković, koji je istaknuo kako se jako puno truda ulaže u samo uređenje marine, hortikulturu i čistoću. No osim projekata i dotjerivanja za sezonu, Uprava provodi i organizacijsku rekonstrukciju unutar sustava.
— Organizacijska rekonstrukcija je u završnoj fazi, a u smislu organizacije rada marina, najznačajnija je izmjena u uvođenju mjesta regionalnih direktora koji će uz svoju marinu voditi i nekoliko marina u svojoj regiji. Iz kuta uprave to će značiti poboljšanje komunikacije, ubrzavanje poslovnih procesa jer u konačnici jedna će osoba biti odgovorna za cijelu regiju – pojašnjava Pavić koji je naveo kako će u novom ustrojstvu biti pet odgovornih osoba. Uz Splitskog, šibenskog, regionalnog direktora za Kvarner s otocima te Istru, regionalni direktor na jugu vodit će marine u Komolcu, Slanome i Korčuli.
MARINA U SLANOME
Traži se prostor za benzinsku postaju
Izuzetno smo zadovoljni kako se marina razvija i koje su reakcije tržišta. Iako brojke pokazuju vrlo visoku popunjenost ima još prostora za rast. Trebalo je vremena da se tržište navikne na nju. Prošle sezone financirali smo postavljanje dodatnih sanitarnih čvorova, a intenzivno radimo na pokušaju iznalaženja rješenja za uvođenje benzinske postaje. Nautičarima je veliki problem nedostatak benzinske postaje u ovom dijelu akvatorija jer osim Dubrovnika do goriva mogu samo na Mljetu. Time bi marina u Slanome dobila punu vrijednost. Premda je prerano za konkretna obećanja i najave radimo na tome i imamo nekoliko ideja – najavio je Kristijan Pavić.
MARINA U KORČULI
Na kraju sezone sanacija lukobrana
Sanacije lukobrana u korčulanskoj ACI marini započet ćemo nakon ove sezone. Natječaj je završen i odabran je izvođač koji je već mogao pristupiti radovima, no tada ne bismo završili prije sezone te smo odlučili odgoditi radove za jesen. Riječ je o investiciji vrijednoj oko 25 milijuna kuna. Uz rekonstrukciju lukobrana koji je građen osamdesetih godina prošlog stoljeća planiramo i rekonstrukciju kopnenoga dijela marine. Prošle godine smo kupili prostor sadašnjega kolodvora u gradu Korčuli. Budući da je upravna zgrada korčulanske marine u konstrukcijski lošem stanju, namjera nam je srušiti je i graditi novu zgradu. Upravo iz tog razloga kupili smo prostor kolodvora, i taj prostor će u budućnosti biti tek iskrcajno – ukrcajna zona, dok će autobusi biti dislocirani na drugo područje. Kupnju, kao i cijeli projekt uskladili smo s Gradom Korčulom i njihovim planovima – potvrdio je Kristijan Pavić.
LJETNIKOVAC SORKOČEVIĆ
Građevinska dozvola najkasnije za 6 mjeseci
Sljedeći tjedan je zakazan sastanak s našim partnerima iz Restauratorskog zavoda te vjerujem da bismo u kroz tri do šest mjeseci trebali dobiti građevinsku dozvolu za ljetnikovac Sorkočević. Sve radimo po smjernicama Konzervatorskog odjela koji su imali određene zahtjeve i moramo izvršiti dodatne istražne radnje. Nakon završetka projektiranja te dobivanja građevinske dozvole projekt ćemo kandidirati prema EU fondovima i većinu novaca dobiti iz tog izvora – najavio je predsjednik uprave ACI-ja.