Koronavirus u Hrvatskoj

Započelo je brzo testiranje, pročitajte što bi trebali znati

U Hrvatskoj je u utorak krenulo testiranje brzim antigenskim testovima koji omogućuju da se oboljeli identificiraju puno brže nego što je to do sada bilo moguće.

To je u skladu s prijedlogom Europske komisije od prošlog tjedna da se uvede niz mjera za usporavanje koronavirusa, među kojima šira uporaba antigenskih testova ima važno mjesto. Komisija je pozvala sve zemlje članice da do sredine studenoga izrade nacionalne strategije testiranja, a za nabavu antigenskih testova najavila je osigurati 100 milijuna eura, piše Index.hr.

Sustav testiranja je došao do maksimuma
Interes za ove testove u javnosti je velik jer je sustav došao do svojeg maksimuma u mogućnosti testiranja PCR testovima, osim ako bi se u testiranja uključili i neki istraživački laboratoriji. Istovremeno Hrvatska u EU spada među zemlje s najmanjim brojem testiranja na milijun stanovnika. Na nedostatno testiranje u Hrvatskoj ukazuje činjenica da je udio pozitivnih na virus među testiranima posljednjih tjedan dana visokih 28 posto. Europski centar za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti (ECDC) smatra da je zaraza potpuno izmakla kontroli u državama u kojima je udio pozitivnih među testiranima veći od četiri posto.

Svjetska zdravstvena organizacija u više je navrata upozoravala da je široko testiranje važno za držanje virusa pod kontrolom. U prilog važnosti testiranja kao jedne od ključnih mjera u obuzdavanju covida-19 također govori činjenica da zemlje u kojima se ono provodi masovno i pravovremeno, a ne reaktivno, uglavnom imaju povoljniju epidemiološku situaciju. U tom kontekstu brzi antigenski testovi mogli bi biti rješenje jer bi se njihovim uvođenjem proces mogao ubrzati za 25 do 30 posto.

Samo za osobe sa simptomima
Zbog slabije osjetljivosti antigenski testovi mogu se koristiti samo kada netko već ima simptome, primjerice kada ga boli grlo, kada kašlje i ima temperaturu pa je za očekivati da ima dovoljnu količinu virusa koja će biti detektabilna antigenskim testom. Ako još pritom izgubi osjet mirisa, vjerojatno će imati dovoljno virusa da test bude pozitivan, čime se može potvrditi covid-19, a isključiti gripa ili prehlada.

“Pozitivan antigenski test bit će vrlo sigurna potvrda da je netko zaražen, no negativan nalaz neće biti potvrda da nije. Dakle, ako je takav čovjek sa simptomima negativan, još uvijek će se morati raditi PCR. Antigenski test to za sada ne može obaviti jer nema dio procesa u kojem se signal pojačava. U PCR testu može se otkriti potvrda prisutnosti virusa čak i ako se u uzorku nalazi samo nekoliko molekula. Treba imati na umu da je virus SARS-CoV-2 vrlo malen. Promjer mu je samo 100 nanometara, odnosno 1/10.000.000 metara”, kaže Juranić Lisnić.

Antigenski testovi rade se tako da se uzme malo sline iz usta ili iz obrisak nazofarinksa.

Moguće primjene u zdravstvenom i obrazovnom sustavu
Budući da su brzo gotovi, njihova funkcija u zdravstvenom ili obrazovnom sustavu mogla bi biti da se osobe koje imaju simptome brzo detektiraju i izoliraju.

Mogli bi se također koristiti u hitnoj pomoći kako bi se odmah znalo je li pacijent bolestan što bi podrazumijevalo da treba voditi računa o zaštiti medicinskih djelatnika i drugih pacijenata. Trenutno djelatnici hitne pomoći imaju puno problema zbog toga što dugo moraju čekati na nalaze.

“Također, svaki odjel u bolnici u koji dođe neki bolesnik kod kojeg postoji sumnja da bi mogao imati covid-19 mora se staviti u odvojenu sobu. Nadalje, ako se pacijentu radi bilo koji postupak koji je invazivan, koji proizvodi aerosol, primjerice, ako se intubira ili ako mu se radi gastroskopija, ako mu se daje anestezija ili ide na operaciju, medicinski djelatnici moraju odjenuti jako skupa, neudobna odijela koja se sporo i teško oblače kako bi se bavili zaraženom osobom. Ako se na nalaz PCR čeka šest i više sati, u sustavu imamo problem. Vrlo često u tih šest sati potrebno je napraviti neki postupak. Kada je zaraženih puno, za očekivati je da će se čekanja još više produžiti. Neka od testiranja mogu se tretirati kao hitna, no ako se rade PCR-om, uzorak prvo mora doći u poseban laboratorij koji ima potrebnu skupu opremu i kvalificirane stručnjake za rad s takvim testovima. Kada stigne u laboratorij, stručnjacima trebaju barem dva sata da ga obrade. Neke bolnice stoga su nabavile uređaje koji se nazivaju point-of-care. Postupak rada na njima je jako pojednostavljen: ubacite bris, a oni izbace rezultat. No oni su jako skupi, a potrebni kitovi koji idu uz njih stalno su deficitarni jer ih treba cijeli svijet”, tumači riječka virologinja.

Hrvatska je nabavila južnokorejski test
Projekt testiranja koji je u utorak krenuo u Hrvatskoj za sada je pilot-test. Ideja je da se među osobama koje su simptomatske i koje dolaze na testiranje biraju one kojima će se napraviti antigenski test. Ako je test pozitivan, što se pokazuje karakterističnom bojom, on se proglašava pozitivnim, a ako je negativan, mora ići na PCR.

Cilj je da se u konačnici rastereti sustav. No to će se dogoditi tek kada će se antigenski testovi raditi na drugim lokacijama na kojima se ne rade PCR testovi, primjerice u raznim bolnicama gdje se radi trijaža. U tom slučaju bi u laboratorije dolazili samo oni koji nemaju pozitivan nalaz. Trenutno stručnjaci koji rade PCR testove istovremeno rade i antigenske i provjeru negativnih PCR-om.

Tabain kaže da na tržištu ima puno testova od kojih je trebalo odabrati najpouzdanije, a ipak jeftine.

“Na Zavodu je testirano više njih, južnokorejskih, kineskih, francuskih itd. U konačnici smo se na temelju rezultata odlučili za jedan južnokorejski. Izabrali smo jedan od osjetljivijih testova koji otkrivaju do 25. ciklusa pojačanja u PCR-u. Većina simptomatskih bolesnika ima količine virusa koje idu do 25. ciklusa replikacije. Bitno nam je imati takve testove koji mogu otkriti količine virusa kakvi se uobičajeno bilježe u tim prvim danima bolesti”, kaže Tabain.

Pogrešnih je samo 5% do 10%
Prema nalazima od prvog dana testiranja u utorak, udio pozitivnih bio je negdje između 30% i 40%. Nakon provjere negativnih PCR-om, otkriveno je još između 10% i 20% pozitivnih.

“Međutim, oko pola negativnih zapravo je imalo blagi pozitivan signal, koji smo htjeli provjeriti. Stoga je moguće reći da je udio pozitivnih među negativnima vrlo malen, da smo ih uhvatili gotovo sve osim možda 5% do 10%”, tumači Tabain.

Cijena testa je oko 100 kn
Bilo je najava da bi testovi uskoro mogli biti dostupni i uz plaćanje, no za sada Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje još nije izašao s cijenom.

“Nabavna cijena južnokorejskog testa je negdje oko 10 eura. To pak znači da bi se trošak testiranja, koje se trenutno radi isključivo PCR-om, mogao smanjiti. Imamo neke najave HZZO-a da bi cijena testova mogla biti slična, oko 100 kn, što znači da će naš rad biti besplatan. Vjerojatno cijena ovisi o tome koliko ih se nabavlja. Ovih testova bi na tržištu trebalo biti dovoljno. Problem je što se kod nas testovi ne nabavljaju centraliziranom nabavom, pa je teško reći hoće li svi za koje se različite institucije odluče biti jednako kvalitetni”, kaže Tabain.

Više pročitajte ovdje.

Pročitajte još

Cijepljenje iduću srijedu u Studentskom domu

Dulist

U srijedu punkt za cijepljenje u Studentskom domu

Dulist

NOVA PRAVILA Nema više karantene nakon kontakta s COVID pozitivnom osobom

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija