Gradonačelnik Andro Vlahušić zajedno s akademikom Nenadom Vekarićem i pročelnicom Brankom Vukić predstavio je danas projekt Živi Grad, kojim bi se trebala zaustaviti depopulacija grada u zidinama.
Projekt bi uključivao Zavod za obnovu Dubrovniku, Zakladu Blaga djela i Društvo prijatelja dubrovačke starine, a sve kako bi se osiguralo što više stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika i Zaklade Blaga djela namijenjenih stanovanju u povijesnoj jezgri. Uz povećanje broja stanova, što bi se moglo osigurati kupnjom, planirana je i gradnja tri stambeno-poslovna kompleksa i to na Pustijerni, Svetom Andriji i Svetoj Mariji.
Kako je objasnio gradonačelnik, financijska sredstva, koja bi se ‘slijevala’ u fond za kupnju i obnovu gradskim stambenih objekata, osigurala bi se na način da bi se od svake prodane ulaznice za zidine ili Dubrovačku karticu izdvojilo 10 kuna, 50 posto svojih sredstava Zaklada Blaga djela trebala bi namijeniti stambenom fondu, a isti iznos, dakle 50 posto izdvajao bi se od prihoda od poreza na promet nekretnina ostvarenih kupoprodajom nekretnina na području povijesne jezgre. Prihodima fonda, koji bi na godišnjoj razni iznosili od 15 do 17 milijuna kuna, kupovali bi se, obnavljali i gradili stanovi u povijesnoj jezgri kojima bi upravljali Grad i Zaklada Blaga djela, koja, po Vlahušiću, ima najbolji model davanja stanova u najam. No, prije realizacije ideje, Zaklada Blaga djela treba dobiti novo upravno vijeće.
– Blaga djela imaju svoj proračun i to je imovina Grada. Dubrovačke zidine su u 100-postotnom vlaništvu Grada Dubrovnika i građana Dubrovnika, prihod je 100-postotno vlasništvo Grada Dubrovnika, a druga je stvar na koji je način i kada dano na upravljanje. Blaga djela ima godišnji proračun oko 9 milijuna kuna. Sad imaju samo čovjeka koji obnaša dužnost ravnatelja, taj mandat je davno istekao, nemaju uopće Upravno vijeće. I na računu imaju 20 milijuna kuna, a godišnji prihod im je 9 milijuna kuna. Prijedlog je da od tih 9 milijuna kuna pet ide u stambeni fond. S tim bi fond godišnje imao od 15 do 17 milijuna kuna sredstava. To nije malo pogotovo kad znamo da Blaga djela danas imaju na računu 20 milijuna kuna, a DPDS 50 milijuna kuna. Što ćemo obnavljati baštinu ako u njoj neće živjeti ljudi – objasnio je Vlahušić, dodavši kako ovaj njegov prijedlog, koji je tek prijedlog za razmišlajnje, osigurava novce te u drugu poziciju stavlja Zakladu Blaga djela.
Istaknuo je i kako će za neradno Gradsko vijeće predložiti izmjenu Statuta Zaklade Blaga djela, a njegov prijedlog će biti da Upravno vijeće, kojeg danas Zaklada nema, bude sastavljeno od bivših gradonačelnika te dubrovačkog biskupa.
– Blaga djela ne mogu ovisiti o jednom čovjeku, sad imamo devet sudskih presuda koje sve idu u korist grada, ali ne želimo raditi nikakav oblik pritiska ni na pravosuđe ni na Blaga djela, nego je ovo jedan komcept za sjesti i dogovoriti se. Ako ima netko nešto bolje od ovoga, vrlo rado ću prihvatiti – rekao je Vlahušić, a ponovno se osvrnuo i na DPDS.
– Čini nam se neracionalnim da prihod od zidina nije u cijelosti prihod grada Dubrovnika i da taj novac stoji na računu. Zašto 20 milijuna kuna dajemo u Zagreb, kad bismo svih 20 milijuna kuna mogli staviti u ovaj fond. Ovo je i mali oblik požurnice pregovaračkom timu da nastavi pregovore s DPDS-om jer pitanje je kako će država reagirati na nekoga tko je neprofitna organizacija i na računu ima 50 milijuna kuna. I da svake godine ostajemo s 20 milijuna kuna nepotrošenih sredstava. Je li to racionalno? – upitao se Vlahušić.