Gotovo 90 posto mladih Hrvata u dobi od 16 do 29 godina živi s roditeljima, dok je lani čak 11.232 mladih odselilo iz Hrvatske. Ipak, podaci pokazuju i pozitivne trendove – zaposlenost mladih raste, a nezaposlenost je u posljednjem desetljeću značajno smanjena.
Svake se godine 12. kolovoza obilježava Međunarodni dan mladih. Taj je dan uspostavljen rezolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda iz 1999., a prvi put obilježen je 2000. Datum 12. kolovoza postao je simbol posvećenosti međunarodne zajednice stvaranju politika i programa koji podupiru mlade i njihove specifične potrebe. Ovogodišnji slogan Međunarodnog dana mladih – “Različiti konteksti, zajedničke težnje” – ističe da mladi, bez obzira na različite životne okolnosti, dijele slične težnje prema kvalitetnijem obrazovanju, boljim prilikama za zapošljavanje i većoj uključenosti u društvo. Stoga smo zavirili u podatke i pogledali što statistika kaže o položaju mladih u Hrvatskoj i Europskoj uniji.
U vremenu u kojem se mnoge zemlje Europske unije, pa tako i Hrvatska, suočavaju sa starenjem stanovništva, posebno je zanimljivo pogledati koliko mladih danas živi među nama. Prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine, osobe u dobi od 15 do 29 godina činile su 15,8% ukupnog stanovništva Hrvatske. Dva desetljeća prije njihov je udio bio znatno veći i iznosio je 20,3%.
Mladi u Hrvatskoj, kao i njihovi vršnjaci u Europskoj uniji i ostatku svijeta, odrastaju i žive u vremenu koje donos različite izazove, od ulaska na tržište rada, osamostaljivanja, odlaska iz roditeljskog doma do donošenja odluke o mogućem odlasku u inozemstvo.
Jedan od prvih koraka prema samostalnijem životu za mnoge mlade jest pronalazak posla. Podaci pokazuju da je od 2015. do 2025. stopa zaposlenosti osoba u dobi od 15 do 29 godina porasla i u Europskoj uniji (s 44.7% na 49.1%) i u Hrvatskoj (s 35.5% na 43.6%). S druge strane, stopa nezaposlenosti znatno je pala. Na razini EU-a smanjila se s 17.6% u 2015. na 11.7% u 2025. U Hrvatskoj je taj pad još značajniji: s visokih 29.8% u 2015. na 12.7% u 2025. godine.
Prema podacima za 2015., mladi u Hrvatskoj u prosjeku najkasnije u Europskoj uniji napuštaju roditeljski dom – s 31.5 godina. Uz Hrvatsku. pri samom vrhu su Grčka i Slovačka (30.9 godina) te Španjolska i Italija (30.2 godine). O tome govori i podatak da u Hrvatskoj čak 89.1% osoba u dobi od 16 do 29 godina živi zajedno s roditeljima, što je najviši udio u Europskoj uniji. Iseljavanje je već godinama jedna od tema koja se često povezuje s mladima. Od ukupno 37 485 osoba koje su se u 2025. odselile iz Hrvatske, njih 11 232 bilo je u dobi od 15 do 29 godina, što čini 30% svih odseljenih osoba (u usporedbi s 27,4% iz 2015. godine).
Budućnost svake zemlje uvelike ovisi o znanju i obrazovanju mladih. Prema podacima za 2015. godinu, obrazovna struktura mladih u dobi od 20 do 29 godina u Hrvatskoj prikazuje sljedeće: 2.7% mladih u RH ima završen samo osnovnoškolski stupanj, 70% ima završen srednjoškolski stupanj obrazovanja i 27,3% ima završeno visoko obrazovanje. Prosjek EU-a iznosi 13.6% za osnovnoškolsko, 54.1% za srednjoškolsko i 32.3% za visoko obrazovanje.
Od zaposlenosti i osamostaljivanja do iseljavanja i obrazovanja, podaci pokazuju koliko su životi mladih danas raznoliki. Oni istodobno govore o novim mogućnostima koje su i dostupne, ali i o izazovima koji obilježavaju njihov put prema samostalnosti.
