Hrvatski turizam u 2026. godini ulazi u jedno od najvećih regulatornih preustroja dosad, s ciljem uvođenja reda u privatni smještaj i suzbijanja sive ekonomije koja je godinama pratila rast kratkoročnog najma.
U središtu promjena je novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti kojim se uvodi obvezni registracijski broj za sve objekte u privatnom smještaju. Svaki apartman, soba ili kuća za odmor morat će imati jedinstveni identifikator bez kojeg oglašavanje na platformama poput Airbnba i Bookinga više neće biti moguće. Time se, uz usklađivanje s europskim pravilima, nastoji povećati transparentnost i otežati neregistrirano iznajmljivanje, prenosi Poslovni.hr.
Poseban naglasak stavlja se na jačanje nadzora i provedbe zakona. Uz Državni inspektorat, u kontrolu se uključuju i druge službe poput carine i komunalnog redarstva, dok se cijeli sustav seli u digitalni registar kroz koji će se voditi svi ključni postupci – od prijava do izdavanja rješenja.
Promjene dolaze kao odgovor na dugogodišnji rast kratkoročnog najma, koji je u brojnim destinacijama, uključujući Dubrovnik, utjecao na cijene stanovanja i dostupnost dugoročnog najma. U turističkim središtima sve se češće upozorava na pritisak na lokalno stanovništvo i smanjenje prostora za svakodnevni život u korist turističke ponude.
Reforma je dio šire strategije kojom Hrvatska želi postupno prijeći s modela masovnog turizma na održiviji pristup, s naglaskom na kvalitetu, cjelogodišnje poslovanje i ravnomjerniji razvoj destinacija. U tom kontekstu planira se i jačanje kontinentalnog turizma te rasterećenje obale.
Istodobno, turistički sektor ulazi u sezonu uz dodatne izazove – od rasta troškova i nestabilnih globalnih uvjeta do pritiska na cijene. Iz resornog ministarstva poručuju kako je nužna prilagodba tržištu, uz poziv na realnije cjenovne politike kako bi Hrvatska zadržala konkurentnost.
Paralelno s novim zakonom, već ranije su uvedene i porezne izmjene koje dodatno oporezuju nekretnine u kratkoročnom najmu ili one koje stoje prazne, s ciljem poticanja dugoročnog najma i boljeg korištenja stambenog fonda.
Uvode se i stroža pravila kvalitete smještaja, uključujući obvezne rokove ponovne kategorizacije, kako bi standardi bili usklađeni sa stvarnim stanjem na tržištu. Sve navedene mjere pokazuju da 2026. godina za hrvatski turizam označava početak novog razdoblja u kojem se pokušava uspostaviti ravnoteža između ekonomskog rasta, održivosti i kvalitete života lokalnih zajednica.
