Projekt Lazareta u ova tri ljetna mjeseca pao je ispod medijskog radara. Uz Dubrovački dogovor, i sva ostala događanja kroz sezonu, gotovo nitko se i ne sjeća drame koja se samo dan nakon drugog kruga izbora (4. lipnja) podignula u Lazaretima,
kada je autor projekta Željko Peković po prvi puta predstavio budući izgled stare dubrovačke karantene. Šok i nevjerica koja je nastala spoznajom da je jedino Linđo dobio decidirane prostore potaknula je lavinu reakcija, no nakon nekoliko dana obećanjem gradske uprave kako postoji dobra volja za dogovorom sve je ostalo na tome. I kako tada, tako sve do danas, odnosno dok temu na naš upit nije aktualizirao gradonačelnik Andro Vlahušić na nedavnom predstavljanju novih prostorija Sanitata.
-Lazareti se do zadnje lipe financiraju iz kredita HBOR-a, potrošeno je dosada pet do šest milijuna kuna, a ukupni projekt biti će oko 30-ak milijuna kuna. U nekoliko sljedećih dana dobiti ćemo račun za sedam lađa, naš cilj je završiti to do sljedeće sezone – rekao je tom prilikom Vlahušić te dodao kako preostale tri lađe koje koristi trenutno Art radionica Lazareti, neće dirati još jer se tamo i sada izvode dobri programi.
-Linđo će dogodine nastupati u svoje dvije i pol do tri lađe koje će već imati. Drugih pet lađa biti će namijenjeno kulturi, izložbama, virtualnom muzeju, stvarima koje Gradu trebaju. ARL već za narednu sezonu može pripremati neke od kulturnih priredbi, Linđo u cjelosti svoje priredbe – rekao je Vlahušić te dodao kako će se projekt, što se tiče uporabne dozvole podijeliti na '7+3', odnosno sedam će ih imati uporabnu dozvolu, a ostatak će se kandidirati za obnovu iz EU sredstava.
– Krešimir Dolenčić (intendant Dubrovačkih ljetnih igara) i Ljetne igre već mogu planirati tamo dogodine svoj dio priče, Damir Milat (ravnatelj Dubrovačkog simfonijskog orkestra op.a.) je već počeo razgovarati s Željkom Pekovićem (autor projekta op.a.), da vide može li se jedna lađa pretvoriti u jednu koncertnu dvoranu. To se njima više sviđa u ovom trenutku. To je otprilike oko 150 do 200 gledatelja, a zamolili smo Pekovića da napravi i Trg, koji će biti tamo gdje je sada gradilište, a prije parking, jer se radi kao najveće otvorena koncertna dvorana u Gradu. Od tzv. 'Krvnikove kuće', pa tamo do zgrade pošte je procijenjeno da može biti nekih dvije tisuće stolica, a za vrijeme koncerata može se preurediti i promet preko Frana Supila, mogu se napraviti i bukobrani. Ne bi bilo idealno što se tiče buke, ali nije ni u Kneževu dvoru idealno – rekao je Vlahušić.
-Uskoro ćemo dovesti sve turističke agencije i novinare da vide koliki je to prostor, jer na jednom mjestu može sjedati oko dvije tisuće ljudi, a nakon toga tisuću i pol stolica može biti u deset lađa. To je razlog zašto sam inzistirao na tome da nema korisnika koji neće imati ugovor s Gradom u kojem stoji da onog trenutka kad treba, jednom ili dva puta godišnje svih pet tisuća kvadrata Lazareta namijenimo za jedan vikend. Dovede se veliko neko zbivanje, bilo kulturno, bilo umjetničko. Hoće li za vrijeme nekog festivala biti šest nekih događanja, to je uostalom razlog zašto škola ne može biti unutra nego treba pronaći neke druge uvjete. Od prve do zadnje lađe mora se moći prošetati. Onog trenutka kad treba, ključevi se nalaze u Gradu Dubrovniku, i ARL i Linđo, i Orkestar i Ljetne igre i svi ostali se moraju prilagoditi– kaže dubrovački gradonačelnik.
-Prvih pet lađa će upravljati ili Dubrovački muzeji ili Dubrovačke ljetne igre, ili će biti kombinacija, tako da imaju i jedni i drugi svoje prostore kad im treba. Neće biti novih korisnika, samo stari rekao je Vlahušić te dodao kako je u planu i komercijalizacija Lazareta.
CAFFE S 50 STOLICA
Gornji dio Trga ćemo komercijalizirati, da privučemo ljude, da bude nekih pedeset stolica, da bude neki caffe, da bude neka prodaja, nešto što Gradu nedostaje, ili što bih najviše volio, da bude vezano uz neke dubrovačke kvalitetne kulturne proizvode. No gore ima šest do sedam kvalitetnih prostora, odnosno objekata koji moraju zapošljavati ljude, naplaćivati nešto, da taj Trg oživi, da se veže sa Stradunom. Naravno da se time vraća dio uloženog. Mi zasada cijele Lazarete vraćamo sami. Revelin, koji ove godine daje nešto više od tri milijuna kuna, vraća cijeli kredit za Lazarete. Lazarete trebamo komercijalizirati kako bi mogli davati manje novaca za Orkestar ili Linđo. Kad netko ide na koncert, može onda ostati popiti kavu tu, ne mora ići u Grad – smatra prvi čovjek Dubrovnika te dodaje kako će nakon toga 'prestat će priče o potrebi koncertne dvorane i velikog koncertnog centra, koji se može napuniti jednom ili dva puta godišnje.'
Je li se Vlahušić dogovorio s korisnicima Lazareta, te što o svemu tome oni misle, čitajte u novom broju duLista, kojeg od srijede možete pronaći na kioscima.