Samostalna izložba jednog od najistaknutijih crtača mlađe generacije Duje Medića otvorit će se u Galeriji Oranžeriji Gradskog muzeja Vukovar u četvrtak, 22. studenog 2018. u 18 sati.
Izložbu ‘Poziv dum Marina Držića’ čine sveukupno 44 crteža olovkom. Njih 26 bilo je prikazano u Domu Marina Držića u Dubrovniku tijekom travnja i svibnja 2018. Nastali su kao odgovor umjetnika Duje Medića na marginaliziranu temu svećenstva Marina Držića. Vukovarska izložba obogaćena je s 18 novih radova iz Dujine serije ‘Pariške skice’ čija estetika posve odgovara radovima iz ciklusa o Držiću. Ponekad ga u vizualizaciji pojedine teme inspiriraju rodna Brela, ponekad afričke maske, a istodobno je sklon i miješanju realističnih i apstraktnih elemenata koji čine neobično koherentnu cjelinu. Tema koja se na prvu pomisao čini kao stvorena za povjesničara postala je savršena potka za umjetnika. On ne posjeduje povijesne dokaze, ali posjeduje odlučnost da Držićevo svećenstvo prikaže kao Božji poziv, a ne kao prihvaćanje „obiteljske tradicije“. U propovijedi na misi zadušnici održanoj 3. svibnja 2017. povodom obilježavanja 450 obljetnice Vidrine smrti, biskup dubrovački, monsinjor Mate Uzinić naglasio je kako je jedna od velikih nepravdi posmrtno napravljenih Držiću upravo vjerovanje da je njegov poziv bio odgovor na obiteljsku tradiciju i njihovu lošu financijsku situaciju.
Iz predgovora katalogu povjesničarke umjetnosti Anite Ruso: ‘Marginalizirani dio života najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića (1508. – 1567.) koji je zadužio europsku, pa time i svjetsku povijest književnosti, bez sumnje je njegovo svećenstvo. Nijedan istraživač dosad nije se integralno posvetio tom aspektu Držićeve biografije. Kad nečemu tako neopipljivom kao što su odluke jednog čovjeka 16. vijeka poželimo dati oblik – jer sve je oblik, i sam život je oblik, kako kaže Balzac – okrećemo se umjetniku. Onda kad nam znanost ne ide ‘na ruku’ legitimno je, dapače poželjno, prizvati umjetnost ne bi li nam ona otvorila neka nova vrata. Izložbom Duje Medića „Poziv dum Marina Držića“ uzdrmat će se zasigurno to, već pomalo uštogljeno, stajalište prema Držiću kao svećeniku koji je svoje zaređenje prihvatio kao „obiteljsku obavezu“… Samo je umjetnik velike erudicije, znatiželje i strpljenja mogao svojim sjenovitim i čvrstim oblicima izgraditi jedan svijet iz budućnosti koji nije ništa drugo nego svijet prošlosti, a njegove univerzalne ideje posve ga pretaču u sadašnjost. Nadnaravan je to svijet, dalek i pun tajni, ali i posve realističan u svojim asocijacijama i simbolikama.’
Nekoliko dana nakon obljetnice pada Vukovara (18. 11. 1991.) i nekoliko dana prije obljetnice najokrutnijeg napada na Dubrovnik u njegovoj dugoj povijesti (6. 12. 1991.), Medićevom izložbom povezujemo još jednom Grad Heroj s Držićevim Gradom. ‘Rat poguba ljucke naravi’ kako kaže Držić ili riječima Siniše Glavaševića – rat koji je ‘doista nešto najstrašnije i najpogubnije za čovječanstvo’ – neka ostane zauvijek u prošlosti. Vukovar i Dubrovnik, dva grada prijatelja, od sada želimo što više povezivati kroz kulturu i umjetnost koje su temelj dostojanstvenog života u miru.
Duje Medić rođen je 1986. godine u Makarskoj. 2010. godine diplomirao je na grafičkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Nevenke Arbanas. Član je HDLU-a, HULU-a, HULULK-a i HZSU-a. 2016. godine kao vanjski suradnik radio je na Grafičkom fakultetu u Zagrebu. Osim brojnih grupnih izložbi na kojima je izlagao u Hrvatskoj Duje Medić izlagao je i na nekoliko međunarodnih grupnih izložbi i to u Sloveniji, Makedoniji, Slovačkoj i Portugalu. Jedan je od autora grupne grafičke mape Ex Libris u nakladi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te samostalne grafičke mape Kainovu plemenu. 2016. primljen je na umjetničku rezidenciju Cité International des Arts u Parizu.