Krista je nagovarao godinama. Znao je da bez tog visokog basista koji je svoje prve punkerske korake prehodao u Zadru neće moći stvoriti band po svojem ukusu i stilu. Nakon dugačke tri godine nagovaranja i konstantne bombardiranosti kazetama sa demo snimkama projekta ‘Fekalije’, Novoselić je napokon popustio malenom plavokosom srednjoškolskom kolegi i pristao osnovati band. Nazvali su ga Nirvana.
Taj uporni srednjoškolski kolega zvao se Kurt Cobain. Odrastajući na pacifičkom Sjeverozapadu u doba pred-tehnološke eksplozije, mladićima iz malenih gradova glavna zabava bila je glazba. Moderna verzija rocka bila je tek u tragovima naslonjena na rad njihovog najpoznatijeg sugrađanina – Jimi Hendrixa. U to doba hard rock i punka, kvalitetom i upornošću su se izdvajali Melvinsi pa su oni i ostavili najveći utjecaj na mlade Cobaina i Novoselića, praćene pokretnom trakom bubnjara (uz svesrdnu povremenu ispomoć Dalea Crovera, bubnjara Melvinsa).
Na opću radost i zadovoljstvo, lokalni entuzijast Bruce Pavitt osnovao je izdavačku kuću Sub Pop s ciljem popularizacije lokalne scene, a kroz Soundgarden, Mudhoney i Nirvanu uspio je u svom naumu i lansirao grunge zvuk u sam vrh svjetske popularnosti krajem 80-tih i u prvoj polovici 90-tih. Nirvana je za svoj prvi hit odabrala ‘Love Buzz’, obradu legendarne nizozemske hipi-psihodelične grupe Shocking Blue (poznate i po pjesmi ‘Venus’ u obradi Bananarame). Nirvana uskoro ulazi u studio i za svega $600 snima svoj prvijenac ‘Bleach’. Instant klasik i favorit alternativne scene s klasicima kao ‘About A Girl’, ‘Negative Creep’ i ‘Floyd the Barber’, album im je otvorio vrata turneje s vladarima noise-rock scene – Sonic Youthom.
Upravo ih je to poznanstvo s Kim Gordon i ostatkom ekipe pomoglo lansirati u sam vrh svjetske glazbe. Kim Gordon preporučila je svoju diskografsku kuću u vlasništvu biznismena i rock zaljubljenika Davida Geffena (John Lennon, Aerosmith, Whitesnake…), koji je izdao ‘Goo’ – najuspješniji album Sonic Youtha koji se prodao u preko dvjesto tisuća primjeraka. Geffen je smatrao da i Nirvana može dosegnuti te, za undergroundrock zvjezdane cifre. Cobain, Novoselić i novi bubnjar Dave Grohl, punker s istočne obale koji se na preporuku Buzza Osbournea iz Melvinsa odvažio preseliti u Seattle, 1991. ulaze u studio i u rujnu te godine izdaju ‘Nevermind’. Malo tko je očekivao da će na krilima uvodne pjesme na albumu ‘Smells Like Teen Spirit’ band uspjeti prodati čak i nešto više od početne tiraže od 250.000 albuma. To nešto malo više je – 30 milijuna primjeraka. Spominjati pojedinačne stvari s albuma je nemoguće – četrdeset pet minuta glazbenog remek-djela i danas zvuči svježe – tucet modernih evergreen pjesama. Uspjeh Nirvane je katapultirao cjelokupni Seattle u stratosferu. Dotadašnji lideri zvuka Soundgarden, Alice in Chains i Screaming Trees dobijaju dodatni vjetar u leđa te uz novoosnovani Pearl Jam uvode svjetsku mladež u svijet kariranih košulja.
Uspjeh nikad nije pretjerano odgovarao Cobainu. Iscrpljeni od konstantne pozornosti, band snima svoj treći album ‘In Utero’ namjerno mijenjajući zvuk uz pomoć legendarnog producenta Stevea Albinija.’ No, publika je i dalje voljela Nirvanu, čak i u dosta žešćoj, brutalnijoj i abrazivnijoj fazi uz ‘Rape Me’, ‘Milk It’ i ‘Tourette’s’. Nirvana krajem 1993. kreće na veliku svjetsku turneju, i 1. ožujka 1994. održava svoj posljednji koncert u Münchenu. Turneja je naprasno prekinuta zbog teškog zdravstvenog stanja Cobaina, narušenog kombinacijom droge i alkohola te on završava na odvikavanju. S liječenja bježi početkom travnja, i prije točno 25 godina, 8. travnja 1994. gubi borbu s opijatima i depresijom i oduzima si život.
Cobainova smrt označila je kraj Nirvane i početak kraja grungea, a svijet je izgubio jednog od najboljih i najperspektivnijih gitarista i tekstopisaca. Nirvana i danas ostaje jedan od obveznih poglavlja u lektiri mladih rockera. Lektiri koja je nažalost ostala na samo tri napisana poglavlja.
FOTO: IMDB.com