Ispitali smo danas kabele od stupova. Dovodni kabel još nismo našli, ali ćemo se snaći, imamo drugu ‘verziju’, mjesto gdje se možemo prikopčati – rekao nam je ovog ponedjeljka Lukša Malohodžić, gospar od ferala zadužen za rasvjetu unutar dva remek djela Ivana Meštrovića koja krase ulaz u Grad s Pila, njegove kamene stupove. Posla, istaknuo nam je, ima još, ali se kreće prema rješenju.
-Mijenjamo zasad dva grla i žarulje, vadimo ‘svašta’ iznutra, posebno ‘svašta’ od golubova – kaže kroz smijeh, kako bi pripremili sve za ponovno uključivanje ferala u struju. Moraju još ispitati taj famozni dovodni kabel, o kojem nam je pričao još prije nekoliko tjedana.
-Ako budemo išli na tu verziju, trebat će se iskopati cijeli pločnik. Zasad ćemo ih osposobiti za rad, kroz ovih nekoliko dana – istaknuo nam je gospar Malohodžić.
Inače, rasvjetna tijela za ferale između dvoja Vrata od Pila nisu u funkciji više od 10 godina. Krajem 2019. djelatnici gradskog Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu i predstavnici ugovornog izvođača izašli su na teren kako bi ispitali stanje instalacija. Izvođaču je izdan nalog da se ferali u najkraćem roku vrate u funkciju, ali s obzirom na to da je utvrđen veliki podzemni kvar i za popravak su potrebni i građevinski radovi, očekuje se kako će ponovno zasvijetliti kroz dva mjeseca – odgovorili su nam već prije iz Grada Dubrovnika, a velikog posla ispitivanja instalacija i uopće situacije prihvatio se upravo gospar Lukša.
Remek djela – kućice za golubove
Vrijednost stupova, kamenih nosača za svjetlo, istaknuli su nam i naša dva sugovornika, gospari Tomislav Kuljiš i Tomislav Šuljak. Obojica će reći i kako je takozvani ‘Meštrovićev kompleks’ ulaza s Pila građevinski, arhitektonski i umjetnički gledano pravo remek djelo. Prema nalogu tadašnje gradske vlasti, vraćaju nas u povijest, Meštrović se prihvaća velikog zadatka, a zanimljivo je i spomenuti kako je upravo tih godina živio u Dubrovniku, gradeći čuveni mauzolej Račić u Cavtatu, punim imenom crkva Gospe od Anđela – zadužbinu obitelji Račić. Godine provedene u Dubrovniku za velikog Meštrovića iznjedrile su i drugu ljubav – ostavlja prvu suprugu Ružu i ženi se Dubrovkinjom Olgom Kesterčanek. No, to je neka druga priča… Vraćamo se na kompleks Pila, koji je za Meštrovića značio izgradnju kamenih ferala i jednog od najpoznatijih kipova našeg Parca, na unutrašnjim vratima, postavljenog 1924. Dva velika Tomislava ističu nam i to kako je Meštrović po nalogu srušio i stražarnicu, malu obrambenu kulu koja se nalazila s desne strane kada ispod volta prođete i sa Straduna krenete prema Pilama i gdje se još i dan danas vide kameni ostaci iste, vječni tragovi u podu. S druge pak strane, ulijevo, nalazio se drveni kiosk na kojem su Puljizi prodavali voće. Danas je to mjesto ‘Meštrovićevih skalina’. Nekada je tu bila i kuća!
Nakratko ćemo napustit stupove kako bismo se spomenuli Parca i još jednog zanimljivog detalja – Meštrovićev sveti Vlaho jedini je kip suvremenog majstora, postavljen 1924., ali i jedini kip svetog Vlaha kojeg će izgraditi domaći kipar, i to tristotinjak godina nakon izrade drugih Parčevih prilika. Taj sveti Vlaho silom prilika bio je i ‘skalan s trona’, ali se vratio u punom sjaju.
Ukratko, Meštrović 1923./1924. uređuje sve ono što vidimo danas na ulazu od Pila pa tako gradi i čarobne stupove za ferale, nekad prekrasne ukrase ulaza u grad, zasad nefunkcionalne ‘kućice za golubove’. Lijepo je čuti kako se radi na rješenju, a naša dva sugovornika apsolutno podržavaju ovu hvalevrijednu akciju. Čekamo da se realizira!
MNJB/Foto: Hrvoje Curić