S 1. siječnja na snagu je stupio dugoočekivani Zakon o inkluzivnom dodatku, koji bi trebao poboljšati kvalitetu života osoba s invaliditetom. Riječ je o mjeri koja ujedinjuje četiri dosadašnje naknade, a građanima koji je primaju mjesečno donosi znatno veće iznose, javlja HRT.
Lana ima rijetku kromosomsku mutaciju. Jedini je takav slučaj na svijetu. Sto posto je ovisna o roditeljima. Stoga im novi Zakon, kaže njezina majka Dženita Lazarević, mnogo znači.
– S obzirom na to da je Lana do sada dobivala osobnu invalidninu i dobivala je povećani dječji doplatak, što je iznosilo oko 340 eura, sada će, s obzirom na to da se radi o djetetu prve razine, dobivati 720 eura – kaže Lazarević.
Osim znatno veće naknade, za 150 tisuća djece s teškoćama i osoba s invaliditetom inkluzivni dodatak znači brže i lakše ostvarivanje prava, a ujedinjuje četiri dosadašnje naknade. Svi koji su primali neku od njih ne trebaju podnositi novi zahtjev.
– Naši postojeći korisnici ništa ne trebaju brinuti, oni su u našim evidencijama, mi svu njihovu potrebnu papirologiju za priznavanje prava, odnosno utvrđivanja prava na inkluzivni dodatak imamo – kaže Tatjana Štritof, ravnateljica Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
Trenutačno je pokrenuto više od 15 tisuća postupaka. Rješenja će stizati tijekom godine i korisnici se ne trebaju brinuti da će itko ostati zakinut.
– Svi korisnici, neovisno o tome u kojem mjesecu tijekom godine dobij rješenje, svi će dobiti razliku iznosa do onog koji im pripada po Zakonu o inkluzivnom dodatku – kaže Štritof.
Iznos dodatka određuje se u pet razina.
– To znači da oni koji ipak imaju manji stupanj funkcionalnog oštećenja dobiju manje, a oni s najtežim više, ali ono što valja istaknuti je da sve gotovo kategorije osoba s invaliditetom dobivaju 50 do 100 posto više nego što su do sada dobivali, kaže Marica Mirić, predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske.
Za korisnike to znači iznose od 138 do 720 eura mjesečno, a određuju se ovisno o stupnju oštećenja zdravlja, odnosno funkcionalnih sposobnosti.
– Smatram da je sigurno puno bolje napravljeno jer to što netko ima jednaku dijagnozu ne znači i da je funkcionalnost jednaka – kaže Dženita Lazarević.
Ova rješenja su, kažu u Zajednici saveza osoba s invaliditetom, dugo čekali.
– Taj zakon snažno pridonosi sprečavanju institucionalizacije osoba s invaliditetom, a s druge strane ni jedno socijalno pravo koje su osobe s invaliditetom imale nije ukinuto – kaže Marica Mirić.
Za provedbu Zakona Vlada je osigurala 506 milijuna eura. Dvostruko više nego do sada.